Hrvatska narodna banka objavila je 30. rujna 2019. novi izračun statističkih pokazatelja platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Republike Hrvatske.
Reviziju statistike odnosa s inozemstvom HNB provodi svakih pet godina, a objavljeni statistički pokazatelji usklađuju se s novim metodologijama i standardima kako bi se postigla veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost s međunarodnim statističkim standardima.
Novi statistički izračun u 2019. godini rezultat je prelaska na nove i kvalitetnije izvore podataka i unapređenja računskih metoda koje HNB koristi u procesu izrade statistika platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja te inozemnog duga.
Najvažnija unapređenja odnose se na novi izračun pokazatelja turističkih prihoda u platnoj bilanci, uključivanje trgovačkih kredita s originalnim dospijećem do šest mjeseci u inozemni dug, kako na strani obveza tako i na strani imovine, kao i na vrijednosti radničkih doznaka i uvoza rabljenih automobila iz EU-a.
Istodobno s objavom revidiranih povijesnih podataka statistike odnosa s inozemstvom, Hrvatska narodna banka 30. rujna 2019. objavljuje i podatke ove statistike za drugo tromjesečje 2019. godine.
Novi izračun pokazatelja o turističkim prihodima u platnoj bilanci primjenjuje unaprijeđene metode (počevši s podacima za 2003. godinu) koji se zasnivaju na kombinaciji fizičkih pokazatelja i pokazatelja prosječne potrošnje inozemnih turista, što je uobičajeno u EU praksi. Revidirana serija umanjuje prihode od turističke potrošnje u rasponu od cca 0,5 do 1,1 mlrd. EUR te stoga nepovoljno utječe na saldo tekućeg računa platne bilance u razdoblju od 2003. do 2018. godine.
Slika 1. Revizija turističkih prihoda u platnoj bilanci RH
Uključivanje trgovačkih kredita s izvornim dospijećem do 6 mjeseci u statistiku inozemnog duga rezultat je potrebe dodatnog prilagođavanja međunarodnim statističkim standardima. Učinak takvog postupka na porast bruto inozemnog duga kreće se, ovisno o godini, u rasponu od cca 1,3 mlrd. EUR do 3,9 mlrd. EUR u razdoblju od 2000. do 2018. što ima negativan učinak na stanje neto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja u istom razdoblju u rasponu od cca 0,4 mlrd. EUR do 1,4 mlrd. EUR.
Slika 2. Revizija stanja bruto inozemnog duga RH
Neformalne radničke doznake, odnosno radničke doznake u obliku gotovinskog prijenosa novca, do ove revizije nisu bile uključene u platnu bilancu Republike Hrvatske zbog nedovoljno kvalitetnih izvora za potrebe kvantifikacije ovih tokova. U međuvremenu su iz dostupnih socioloških istraživanja i administrativnih izvora prikupljene dodatne informacije i podaci koji su poslužili za kvalitetnije objašnjavanje i kvantifikaciju ovog fenomena te je ova procjena uključena u podatke platne bilance. Učinak na saldo tekućeg računa je pozitivan zbog većih iznosa priljeva u odnosu na odljeve, te se, ovisno o godini, kreće od 178 mil. EUR do 326 mil. EUR.
Slika 3. Procijenjeni iznos neformalnih radničkih doznaka u platnoj bilanci RH
Procjena vrijednosti uvoza rabljenih automobila iz EU-a od strane fizičkih osoba nije bila uključena u statistiku robne razmjene jer fizičke osobe nisu obuhvaćene Intrastat sustavom izvještavanja. Stoga je napravljena procjena iznosa na uvoznoj strani podračuna robe u platnoj bilanci RH u razdoblju od 2013. do 2018. godine. Učinak je negativan na saldo tekućeg računa u rasponu od 41 mil. EUR u 2013. godini do 317 mil. EUR u 2018.
Slika 4. Procijenjeni uvoz rabljenih vozila koji nije bio uključen u platnu bilancu RH
Provedena revizija statistike odnosa s inozemstvom donosi i druga unapređenja koja uključuju: prelazak na kvalitetniji izvor podataka za procjenu transakcija koje proizlaze iz trgovanja financijskim izvedenicama za institucionalne sektore opće države i drugih monetarnih financijskih institucija; prelazak na novi izvor podataka za procjenu vrijednosti transakcija u trgovini rezidenata nerezidentnim vrijednosnicama; procjenu kvantitativnih učinaka u slučaju kada banke prodaju neprihodujuće kredite (tzv. NPL-ove odnosno 'loše kredite') u inozemstvo; temeljem novog izvora podataka procjenu vrijednosti ulaganja mirovinskih fondova u inozemstvo u imovinu koja ne sadrži ISIN (International Securities Identification Number) oznaku vrijednosnice; usklađivanje razlika između objavljenih i izračunanih vrijednosti stanja i transakcija na pozicijama inozemnih kredita svih sektora od 2010. do 2018. uslijed promjena koje su u tom razdoblju evidentirane prekasno da bi bile obuhvaćene redovnim revizijama.
Revizija statističkih podataka utjecat će na makroekonomske pokazatelje odnosa s inozemstvom (kao što je prikazano u Tablici 1).