Hrvatska narodna banka, kao aktivna članica Mreže za ozelenjivanje financijskog sustava (Network for Greening the Financial System, NGFS), pozdravlja objavu Deklaracije NGFS-a o makrofinancijskim aspektima energetske tranzicije u povodu 31. Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP31). U Deklaraciji se ističe makrofinancijska dimenzija energetske tranzicije i ovisnosti o fosilnim gorivima te ponovno potvrđuje predanost NGFS-a potpori urednoj tranziciji, u skladu s mandatima njegovih članova, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti i različite gospodarske strukture.

Nedavna nestabilnost na tržištima energenata i poremećaji u lancima opskrbe energijom povezani s geopolitičkim napetostima imali su znatan negativan utjecaj na globalno makroekonomsko okružje, pri čemu se predviđa da će cijene energije snažno porasti, u prosjeku za najmanje 24 % u 2026. Ta kretanja upućuju na to koliko je važno da središnje banke i nadzorna tijela razumiju način na koji promjene u energetskim sustavima, tržištima energenata i energetskoj sigurnosti mogu nepovoljno utjecati na inflaciju, gospodarsku aktivnost i financijsku stabilnost. Akcijski plan predsjedništva konferencije COP31, uključujući predloženi cilj povećanja udjela električne energije u konačnoj potražnji za energijom i povećanja opskrbe energentima iz obnovljivih izvora, odražava konvergenciju između energetske tranzicije, energetske sigurnosti i gospodarske otpornosti.

Nedavni rad NGFS-a pokazuje kako veliki šokovi cijena energenata s visokom razinom emisija ugljika mogu znatno utjecati na cjenovnu stabilnost. Kontinuirano povećavanje cijena energenata s visokom razinom emisija ugljika za 25 % može dovesti do povećanja inflacije za oko dva do pet postotnih bodova u kratkoročnom razdoblju, ovisno o udjelu sektora s visokim emisijama ugljika u svakom gospodarstvu. Usporedno s napretkom tranzicije u gospodarstvima i promjenama u sastavu ponude i potražnje energije, izloženost kolebljivosti cijena fosilnih goriva može se smanjiti u gospodarstvima uvoznica energije, a gospodarstva koja proizvode ugljikovodike mogu se suočiti sa značajnim tranzicijskim rizicima zbog globalne prilagodbe na strani potražnje. U tom kontekstu potiče se globalno koordiniran prijelaz na otpornije energetske sustave s nižim emisijama ugljika kako bi se očuvala cjenovna i financijska stabilnost.

U međuvremenu raste učestalost i intenzitet šokova povezanih s klimatskim promjenama i oni će se nastaviti povećavati na nelinearan način, pri čemu se promjene u klimatskim i vremenskim uzorcima ubrzavaju, na što upućuju nedavni ekstremni vremenski uvjeti. NGFS-ova analiza za skupinu G-7 pokazuje da ekstremni vremenski uvjeti povezani s klimatskim promjenama nepovoljno utječu na proizvodnju, zapošljavanje i cijene, pri čemu se procjenjuje da ekonomski gubitak u najizloženijim malim otočnim gospodarstvima iznosi do 57 % BDP-a, a inflacijski učinci iznose čak 17 postotnih bodova u najtežim slučajevima. Ti utjecaji šire se na međunarodnoj razini putem trgovine, opskrbnih lanaca i financijskih veza, a prenose se na financijski sustav u obliku tradicionalnih financijskih rizika kao što su kreditni i likvidnosni rizik. Učinci klimatskih rizika na cjenovnu i financijsku stabilnost blisko su povezani s financijskim rizicima povezanima s prirodom, a ti rizici često i intenziviraju te učinke.

Nadovezujući se na Deklaraciju o gospodarskom trošku nedjelovanja u području klime u povodu konferencije COP30, ponovno naglašavamo da zakašnjelo i nekoordinirano djelovanje u području klime može dovesti do značajnih gospodarskih i financijskih rizika koji mogu utjecati na osnovne zadaće središnjih banaka i financijskih nadzornih tijela. Na primjer, tvorci monetarne politike ne mogu više tako lako „zanemariti” klimatske šokove, a nadzorna tijela moraju pristupati rješavanju klimatskih ranjivosti i ranjivosti povezanih s prirodom na razini cijelog sustava i pobrinuti se da financijske institucije na odgovarajući način upravljaju tim rizicima. Ublažavanje klimatskih promjena smanjivanjem emisija stakleničkih plinova najučinkovitiji je način ograničavanja globalnog zatopljenja i smanjenja klimatskih rizika ondje gdje oni nastaju, a prilagodba i mjere za poticanje otpornosti pomažu u smanjivanju izloženosti i osjetljivosti na utjecaje tih rizika kada se oni pojave. Kratkoročni i dugoročni scenariji NGFS-a pokazuju da dinamika i vjerodostojnost napora uloženih u smanjivanje tih utjecaja utječu na rizike kojima će financijski sustav morati s vremenom upravljati.

Za prijelaz na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene bit će potrebni napori na razini cijelog gospodarstva, pri čemu djelovanje poduzeća i financijskih institucija mora biti u skladu s njihovim odgovornostima. Financijske institucije mogu imati ključnu ulogu u olakšavanju pristupa novim prilikama za dionike u realnom gospodarstvu kako tranzicija bude napredovala, uključujući putem planiranja njihove tranzicije i suradnje s klijentima. Veća transparentnost, strogi standardi objavljivanja, analiza scenarija i planiranje tranzicije i nadalje su od ključne važnosti za financijske institucije kako bi one mogle prepoznati i procijeniti rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom i različite mogućnosti te upravljati njima.

Kontinuirana međunarodna suradnja među institucijama i jurisdikcijama nužna je za izgradnju takvog poticajnog okružja. U tom pogledu NGFS-ova suradnja s predsjedništvima skupina G-7 i G-20, platforma za zajednički dijalog s Koalicijom ministara financija za klimatske aktivnosti te novoosnovane NGFS-ove regionalne skupine važni su kanali kojima se podupire razmjena iskustva i usvajaju relevantne prakse kojima se podupire provedba Pariškog sporazuma.

Kao članovi NGFS-a ostajemo predani izradi inovativnih i znanstveno utemeljenih analiza kojima se jača naše kolektivno razumijevanje klimatskih rizika i rizika povezanih s prirodom i omogućuje svim članovima i široj financijskoj zajednici da načela pretoče u praksu. Naposljetku, ti će napori ojačati temelje cjenovne i financijske stabilnosti, čime će se pridonijeti stvaranju poticajnog okružja u kojemu vlade, poduzeća i kućanstva mogu pouzdano djelovati u cilju podupiranja urednog prijelaza s upotrebe fosilnih goriva na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Hrvatska narodna banka, kao članica NGFS-a, redovito provodi analize fizičkih i tranzicijskih klimatskih rizika te procjenjuje njihov utjecaj na bankovni sustav. Uz to, HNB sve više uvažava klimatska i okolišna pitanja u svom operativnom poslovanju.

Mreža za ozelenjivanje financijskog sustava (NGFS), pokrenuta na sastanku na vrhu „Jedan planet” u Parizu 12. prosinca 2017., okuplja središnje banke i nadzorna tijela koja su na dobrovoljnoj osnovi spremna razmjenjivati najbolje prakse i pridonositi razvoju upravljanja okolišnim i klimatskim rizicima u financijskom sektoru te mobilizaciji financijskih sredstava za potporu prijelazu na održivo gospodarstvo. NGFS okuplja 152 središnje banke i nadzorna tijela te 24 promatrača. Na čelu NGFS-a je Olaf Sleijpen, predsjednik središnje banke De Nederlandsche Bank i član Upravnog vijeća Europske središnje banke. Poslove tajništva, koje vodi Yann Marin, obavlja Banque de France.