„Iako ekonomskim politikama ne možemo spriječiti sve češće vanjske poremećaje, koji su postali glavni pokretači inflacije, možemo poticati stabilno okruženje i održiv rast utemeljen na produktivnosti bez nepotrebnih pritisaka na potrošačku inflaciju", istaknuo je guverner HNB-a Ante Žigman u uvodnom izlaganju "Monetarna politika i inflacija u Europskoj uniji" na tradicionalnom, 34. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista održanom danas u Opatiji.

Guverner je tom prilikom podsjetio da je globalno gospodarstvo već niz godina izloženo vanjskim šokovima: od pandemije i poremećaja u opskrbnim lancima koji su uslijedili, energetske krize nakon ruske invazije Ukrajine, a od proljeća ove godine i novim poremećajima u opskrbi energijom nakon izbijanja sukoba između SAD-a i Irana.

"Posljedice ovakve situacije osjećaju se globalno, pa ih tako osjećamo i mi u Hrvatskoj, konkretno, i hrvatski građani u svojoj svakodnevici. Možemo biti zadovoljni da zasad ne opažamo veće prelijevanje vanjskih poremećaja na cijene ostalih roba i usluga u potrošačkoj košarici. Inflacija se povećava 'izravno' zbog  učinka visoke cijene energije, a 'neizravno' uslijed prelijevanja skupljih energenata u troškove proizvodnje, dok sekundarnih efekata, kroz spiralu plaća i cijena, potaknutih višim inflacijskim očekivanjima, za sada nema. Europska središnja banka, odnosno Upravno vijeće u čijem radu sudjelujem, i dalje će kroz ključne kamatne stope, svoj glavni alat za suzbijanje inflacije, voditi monetarnu politiku usmjerenu na stabiliziranje inflacije u srednjem roku na ciljanoj razini  od dva posto", naglasio je Žigman.

Pritom je naglasio da Hrvatska – s obzirom da teško ili gotovo nikako ne može utjecati na vanjske šokove – treba raditi na ograničavanju neizravnih i sekundarnih učinaka. "Odgovor na tu situaciju leži u nastavku obuzdavanja domaće potražnje. U suprotnom, 'rasplamsana' potražnja će poduzećima olakšavati prijenos troškova na potrošače i tako poticati inflaciju. Upravo je u takvim okolnostima domaća inflacija nakon pandemije i rata u Ukrajini dosegnula višu razinu i pokazala se bitno "žilavijom" nego u ostatku europodručja. Snažna potražnja olakšala je tržišnim sudionicima prebacivanje viših troškove na potrošače, odnosno na krajnje cijene", rekao je guverner HNB-a, dodajući da su rizici od rasta inflacije dodatno izraženi u zemljama u kojima rast cijena energije i hrane jače utječe na doživljaj ukupne inflacije. "To je slučaj i kod nas, u  Hrvatskoj, zbog toga što, između ostalog, hrana čini znatan dio potrošačke košarice. Previsoka 'percipirana' inflacija, naime, može potaknuti niz nepoželjnih mehanizama koji stvarnu inflaciju čine 'žilavijom'. Ključno je stoga aktivno raditi na ublažavanju pristranosti u percepciji inflacije, prije svega edukacijom, ali i jačanjem povjerenja u institucije", zaključio je guverner HNB-a.