Tijekom rasprave o godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke za 2014. zastupnici Hrvatskog sabora uputili su guverneru Vujčiću brojna pitanja i kritike vezane uz rad HNB-a. U raspravi o temama koje se tiču cjelokupnog hrvatskog gospodarstva posebno su se pitanjima istakli zastupnici Ivan Lovrinović (Most), Goran Marić (HDZ), Gordan Maras (SDP), Ivan Šuker (HDZ), Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), Miro Bulj (Most) i Ivan Kovačić.
Nakon rasprave o tome može li Hrvatski sabor prihvatiti ili odbiti izvješće, guverner je podsjetio da se izmjenama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koji je usklađen s europskom regulativom, Ustavom RH i temeljnim ugovorima Europske unije, izvješće HNB-a u Saboru ne prihvaća niti odbija, već središnja banka obavještava Sabor o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, a Sabor prima na znanje takvo izvješće. Guverner je pozvao klubove zastupnika da se u Hrvatskoj uvede kontinuirani dijalog HNB-a s parlamentarcima o aktualnim ekonomskim temama u cilju poboljšanja komunikacije Sabora RH i HNB-a, a u skladu s praksom Europske središnje banke i nekih drugih središnjih banaka.
Guverner je odgovorio na pitanja zastupnika o deflaciji, argumentirajući da zabilježeni blagi pad cijena ne dovodi do negativnih učinaka deflacije.
"Koji je problem kad imamo deflaciju? Prvi je odlaganje potrošnje od strane potrošača u očekivanju daljnjeg pada cijena. Znači, ne trošite danas očekujući da će sutra pasti cijena pa to produbljuje recesiju. Da li se to događa u Hrvatskoj? Ne. Zašto? Zato što potrošači ne mogu odlagati potrošnju hrane i energije, a to su dvije komponente kojima cijene u ovom trenutku u Hrvatskoj padaju tako da sigurno ne dolazi do negativnih učinaka na agregatnu potrošnju od pada tih komponentni. Dapače, dobro je za hrvatske građane i za hrvatsko gospodarstvo da cijene hrane i energije padaju i to je jedan od razloga zašto smo 2015. godine ostvarili veće stope rasta BDP-a nego što je to bilo očekivano. Drugi mogući razlog da deflacija ima negativne učinke je rast realnih kamata. To nije problem u Hrvatskoj. Udjel rashoda na kamate u raspoloživom dohotku potrošača se smanjuje, a ne povećava, isto kao i omjer kredita i dohotka."
Boris Vujčić je nastavio da se "za Hrvatsku radi o pozitivnom šoku ponude koji popravlja uvjete razmjene hrvatskog gospodarstva. Za jedinicu hrvatskog izvoza sada možemo dobiti više od jedne jedinice uvoza“ I to je dobro za hrvatske građane i gospodarstvo, pojasnio je guverner.
Na kritike nekih zastupnika o nedovoljnoj ekspanzivnosti monetarne politike, guverner HNB-a odgovorio je usporedbom mjera koje je provodila Hrvatska narodna banka i onih koje provodi Europska središnja banka. Naglasio je da je monetarna politika hrvatske središnje banke ekspanzivnija od one koju provodi ESB.
"Udio viška likvidnosti u Hrvatskoj je 6% BDP-a. U eurozoni je 2,5 puta manji. Bilanca središnje banke Hrvatske u postotku BDP-a je veća od bilance Europske središnje banke. Hrvatska monetarna politika je ekspanzivnija od monetarne politike Europske središnje banke. To su činjenice."
"Banke neće uzeti novce ako ih nemaju kome plasirati. Znači, mi možemo raditi što hoćemo, no dok su prepreke na strani plasiranja, banke ih jednostavno neće uzeti. Radimo tjedne repo operacije po kamatnoj stopi od pola posto. Interes je 100 do 200 milijuna kuna. Kad spuštamo stopu obvezne rezerve, osiguravamo likvidnost bankama po 0%. Njihov trošak je držanje novca u HNB-u po 0% vis-a-vis davanja po prosječnoj kamatnoj stopi od 5% poduzećima. I što rade? Drže ga u HNB-u."
Problem u daljnjem plasiranju novca guverner vidi u slaboj kreditnoj sposobnosti poduzeća.
"Znate li po kakvim kamatnih stopama dobivaju kredite dobra poduzeća u Hrvatskoj trenutno? Dva do tri posto, to je kamatna stopa po kojoj se danas zadužuju dobra poduzeća u Hrvatskoj. Ona koja nisu, ne mogu uopće dobiti kredit ili ga dobivaju po višim kamatnim stopama. I to su problemi koje trebamo riješiti. Slabe bilance privatnog sektora."
"Ako se usporede prosječna razina kamata i korigira za rejting zemlje vidljivo je da su u Hrvatskoj kamatne stope niže nego što rejting zemlje to predviđa", naglasio je Vujčić. Guverner također predlaže uvođenje garancijske sheme za mala i srednja poduzeća kao mjeru koja može osigurati prohodnost novca jer ona može nadomjestiti ono što u ovom trenutku ne postoji i zbog čega novac ne ide prema poduzećima, a to je nedostatak kapitala i kolaterala.
Boris Vujčić osvrnuo se i na prigovore o privatizaciji bankovnog sustava i dugogodišnje preporuke o tome da smo se trebali ugledati na Sloveniju. "Godinama sam slušao da smo se trebali ugledati na Sloveniju. Eto vidite oni su zadržali državne banke i vidite kako tamo puno bolje ide, govorili su. I što se sad dogodilo? Sve te slovenske banke su propale kao što su propale i naše banke kad su bile u državnom vlasništvu. I to je Slovenske porezne obveznike direktno koštalo 10tak % BDP-a i još više u neizravnom trošku."
Naveo je guverner da je i Hrvatsku poštansku banku koja sada dobro posluje, s visokom operativnom dobiti, trebalo dva puta dokapitalizirati. "Kad bi državne banke bile tako dobre onda bismo to već naučili. Međutim, povijest nas uči suprotno – bolje je da su privatne."
Također se osvrnuo na ulogu supervizije te objasnio da Hrvatska narodna banka ne odlučuje kome se dodjeljuju krediti, već o tome odlučuju kreditni odbori banaka.
"Uloga supervizije je štititi stabilnost bankovnog sustava, da bi zaštitila depozite u bankovnom sustavu, a sve zato da ljudi budu sigurni da svoje novce mogu odnijeti u banke."
Boris Vujčić objasnio je i da supervizija bankama određuje minimalnu kapitalnu adekvatnost, minimum kapitala koji moraju imati u odnosu na rizike koje preuzimaju i periodično provjerava održavaju li banke tu kapitalnu adekvatnost, ocjenjujući rizičnost njihovih plasmana za koji umanjuju kapital. Podsjetio je i na napade banaka na zahtjev za povećanjem rezervacija i istaknuo da je 56% loših plasmana rezervirano, čime se osigurava stabilnost bankovnog sustava, i umanjuje rizik za hrvatske porezne obveznike od troškova lošeg bankarskog poslovanja. Na primjedbe da imamo previsoke međunarodne pričuve u odnosu na neke zemlje središnje i istočne Europe guverner je odgovorio: "Zašto se ne ugledamo na Sloveniju ili baltičke zemlje? Pa zato jer su te zemlje u eurozoni, a mi još nismo. U trenutku kada Hrvatska uđe u eurozonu mi nećemo morati držati više takve pričuve."
Guverner Vujčić je ponovio da još nismo u eurozoni i da će biti potrebno neko vrijeme da uđemo. "Objašnjavao sam zadnja dva dana koliko i kako. A da uđemo tamo moramo odraditi domaću zadaću. Moramo napraviti strukturne reforme koje će omogućiti smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u i to nam kažu svi. To kaže i MMF, to kaže i Europska komisija, to kažu i investitori koji se brinu za svoje novce. Ne sjećam se da je itko od njih spominjao monetarne reforme, svi spominju strukturne reforme i fiskalnu prilagodbu. I tada ćemo moći smanjiti međunarodne pričuve i učinit ćemo to."
Zastupnike je posebno zanimalo zašto se s dugoročnim (strukturnim) repo aukcijama krenulo sada, a ne 2013. ili 2014. godine. "Nekoliko je razloga. Prvo, 2013. i 2014. godine, kao i od početka krize monetarna politika je bila izrazito kontraciklička. Znači stvarala je ogroman višak likvidnosti već i tada. Međutim, zašto ne dugoročni repo? Zato, jer tada smo bili još uvijek u situaciji recesije, tada je inozemna pasiva banaka bila veća od inozemne aktive banaka, znači postojala je opasnost od daljnjeg razduživanja banaka, iznosa kapitala u inozemstvo, od osiguravanja dugoročnih repo operacija bankovnom sustavu. Tada još uvijek nismo imali ovakav suficit na tekućem računu platne bilance". Osim toga, naglasio je guverner, postojala je opasnost da to djeluje na deprecijaciju tečaja, tada nismo bili u fazi oporavka BDP-ai nije postojala potražnja za kunskim kreditima kakva postoji danas, kada kunski krediti rastu brže od eurskih.
Guverner Vujčić opisao je i razloge zbog kojih je Hrvatska eurizirana te je naveo da bi se proces deeurizacije mogao odvijati u uvjetima kredibilne ekonomske i fiskalne politike u koju će ljudi imati povjerenje i u uvjetima postupne aprecijacije tečaja domaće valute, budući da je dugotrajni proces deprecijacije i doveo do visokog stupnja eurizacije.
Na pitanja o plaći guvernera Hrvatske narodne banke te zapošljavanju, guverner je istaknuo da se plaća guvernera ne financira iz proračuna RH, a sva se zapošljavanja provode putem javnih natječaja, koji su vrlo pošteni i vrlo rigorozni, i na kojima se izabiru najbolji i zato je kvaliteta ljudi u HNB-u tako dobra.
O problemu kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku i konverziji tih kredita guverner je naglasio da je 20. siječnja 2015. godine, tjedan dana nakon napuštanja politike fiksiranja tečaja franka uz euro, Hrvatska narodna banka objavila sveobuhvatno izvješće o uzrocima, strukturi i mogućim učincima nekih prijedloga za rješavanje problema tih kredita, a novo izvješće poslano je Hrvatskom saboru prije donošenja Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju u rujnu 2015. godine. Guverner je ponovio da su banke do sada iskazale gubitak od 7 mlrd. kuna, no da stabilnost bankovnog sustava nije ugrožena, što je HNB istaknuo i u rujnu 2015. godine. Guverner je istaknuo da, kako je 2005. godine upozoravao na rizike kreditiranja u CHF, dok je bio zamjenik guvernera, tako je i sada upozorio na rizike povezane s rješenjem problema kredita u francima. “Nisu me podržali ni onda, a niti sada“, zaključio je Boris Vujčić odgovor na pitanje o kreditima u švicarskim francima.
Guverner je u odgovoru na pitanje o kreditima austrijskih štedionica naglasio da je zaduživanje u inozemstvu bilo i jest dozvoljeno, te da su to krediti koji su sklopljeni u Austriji i da ih Hrvatska narodna banka nije nadležna, odnosno nije u mogućnosti nadzirati. U raspravi je spomenuta i prodaja zlata 2001. godine, te je guverner pojasnio da bi hrvatski proračun do danas bio dobio milijardu kuna manje uplata iz Hrvatske narodne banke da smo u pričuvama zadržali zlato koje smo naslijedili iz Banke za međunarodnaporavnanja.
U zaključku je Boris Vujčić naveo važnost usuglašavanja monetarne i fiskalne politike. Naglasio je: "Monetarna politika i fiskalna moraju biti usklađene. Zadaća monetarne i fiskalne politike je da djeluju kontraciklički. Što to znači? Kad ciklus krene dolje ekonomski, kad stopa rasta BDP-a počne padati, da spriječe snažan pad. Monetarna politika je to mogla raditi zato jer je bila restriktivna prije krize. Znači, imali smo vrlo restriktivnu politiku do 2009. godine i onda smo je mogli početi otpuštati od 2009. do danas i imati taj kontraciklički efekt. Zbog toga Hrvatska nije završila u programu, zbog toga Hrvatska nije bila upravljana od MMF-a, Europske komisije nego je mogla samostalno voditi politiku."
"Ne mogu ni monetarna ni fiskalna politika dići produktivnost, one neće riješiti strukturna pitanja efikasnosti državne administracije, lošu poslovnu klimu u Hrvatskoj, nemogućnost investiranja, pravnu nesigurnost. To su stvari koje se moraju dogoditi ukoliko želimo vidjeti brži rast BDP-a, ali onda ćemo imati i efikasniju monetarnu politiku, jer će svi ti novci koji se stvore moći krenuti prema gospodarstvu. Monetarna politika u ovom trenutku osigurava domaće povijesno najjeftinije financiranje države, ali rizik države s ovim javnim dugom i rejtingom još je uvijek visok i na tome moramo raditi, to neće riješiti monetarna politika."
Boris Vujčić ponovio je svoj poziv na raspravu sa saborskim zastupnicima i izvan zasjedanja Sabora, te je rekao da je ovakva diskusija uvijek korisna i jedna od ideja HNB-a je da pozove klubove zastupnika u Hrvatsku narodnu banku na razgovore o pojedinim temama. "Znači, kad Sabor ne zasjeda vi možete birati teme koje želite s nama raspraviti u HNB-u, uz prezentacije, uz objašnjavanja, kakva god pitanja imali", zaključio je guverner Hrvatske narodne banke.