Guverner Ante Žigman sudjelovao je danas u panel raspravi "Monetary policy role with resurgent inflation, weak growth and high public debt" u okviru Eurofi seminara održanog u Dublinu.
Na panelu se, između ostalog, raspravljalo o mogućim odgovorima središnjih banaka na inflacijske šokove koji mogu biti privremenog podrijetla, ali imaju dugotrajne gospodarske učinke te u kojoj mjeri privremeni energetski i geopolitički šokovi mogu dovesti do dugotrajnije inflacije putem sekundarnih učinaka, inflacijskih očekivanja i fiskalnih odgovora, čak i nakon što početni šok oslabi. Zanimljivu diskusiju je iniciralo pitanje o tome upućuju li i dalje niske ili čak i negativne realne kamatne stope, obilna likvidnost i velike bilance središnjih banaka na to da su monetarni uvjeti još uvijek eskspanzivni, a ne restriktivni.
Komentirajući izazove monetarne politike guverner Žigman naglasio je da i u uvjetima snažnih geopolitičkih nestabilnosti, unutar kojih cijena energije raste, cilj u eurozoni je jasan – držati inflaciju na 2% u srednjem roku. Na taj način možemo vidjeti i najnoviji potez FED-a koji je podigao kamatne stope, i tako pretočio dugoročne najave u akciju. Guverner je dodao da u uvjetima promjena veličine bilance središnje banke, Eurosustav provodi operativni okvir temeljen na potražnji za likvidnošću, koji osigurava da bankama likvidnost bude dostupna kada im je potrebna, uz učinkovitu kontrolu kratkoročnih kamatnih stopa i ograničavanje njihove volatilnosti. Takav pristup, napomenuo je, omogućuje provedbu monetarne politike bez potrebe da se unaprijed precizno procjenjuju razine pričuva potrebnih bankovnom sustavu te osigurava neovisnost procesa smanjenja bilance središnje banke od upravljanja kamatnim stopama. Kako se višak likvidnosti postupno smanjuje očekuje se veće korištenje operacija refinanciranja Eurosustava, pri čemu prijelaz može biti praćen umjerenim povećanjem volatilnosti tržišnih kamatnih stopa i njihovim blagim rastom, ustvrdio je guverner HNB-a.
Govoreći o različitim pristupima centralnih banaka u komuniciranju monetarne politike, guverner HNB-a je istaknuo kako se komunikacija središnjih banaka posljednjih godina postupno udaljila od izričitih smjernica o budućem kretanju monetarne politike te se sve više oslanja na objašnjavanje reakcijske funkcije i komunikaciju temeljenu na scenarijima u uvjetima povećane neizvjesnosti. Analiza scenarija, naglasio je, pomaže javnosti i tržišnim sudionicima razumjeti moguće gospodarske ishode i povezane rizike, pri čemu je ključno da scenariji budu jasni i razumljivi kako bi učinkovito usmjeravali očekivanja.
Istodobno, dodao je, komunikacija velikih središnjih banaka može utjecati na financijske uvjete i izvan njihovih gospodarstava, prelijevajući se na kamatne stope, prinose obveznica i tečajeve u drugim svjetskim regijama.
Uz guvernera Žigmana na panelu su sudjelovali Mateusz Szczurek iz MMF-a, koji je ujedno bio i moderator, kao i govornici iz drugih središnjih banaka, Martin Kocher (Austrija), Olaf Sleijpen (Nizozemska) potom litavski guverner Gediminas Šimkus kao i Johan Van Overtveldt (Europski parlament, Odbor za proračun) te Jacques de Larosière, počasni predsjednik Eurofija.