Sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke Sandrom Švaljek u emisiji N1 Studio Uživo razgovarao je Igor Bobić.

Zamjenica guvernera pojasnila je da se u 2020. očekuje pad gospodarske aktivnosti na razini od 8,9%, a u sljedećoj godini očekuje se relativno snažan oporavak i stopa rasta od 4,9%. Već u trećem tromjesečju ove godine počeo se događati gospodarski oporavak, ali se on usporio u četvrtom tromjesečju zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Očekivanja su da će se gospodarstvo vratiti na pretkriznu razinu 2022. godine, istaknula je zamjenica guvernera, ocijenivši pojavu cjepiva kao sjajnu vijest i iz perspektive gospodarstva.

"Gospodarstvo snažno ovisi o zdravstvenoj epidemiološkoj situaciji, a projekciju za 2021. gradili smo na pretpostavci da će se pojaviti cjepivo i da će se kroz godinu veći dio stanovništva cijepiti. Neizvjesnosti su sve do dolaska cjepiva bile prilično velike, dok su pojavom cjepiva neizvjesnosti bitno smanjene i negativni rizici za ostvarenje projekcije više ne prevladavaju u tolikoj mjeri te u idućoj godini možemo očekivati postupni oporavak", rekla je Sandra Švaljek naglasivši da se očekuje da će pojava cjepiva pridonijeti relaksiranju epidemioloških mjera u drugom tromjesečju sljedeće godine i stabiliziranju gospodarstva.

Govoreći o kreditima, zamjenica guvernera istaknula je da je ove godine rast kredita iznosio oko 2,8% te je uglavnom bio koncentriran na prvo tromjesečje ove godine prije pojave pandemije. U drugom dijelu godine vidjelo se da je uzrok slabljenja kreditne aktivnosti bio ne samo na strani ponude, već i na strani potražnje za kreditima. Bankarski sustav je, pak, izrazito visoko kapitaliziran, a likvidnosti ima više nego ikada prije.

Kada je riječ o mogućnosti korištenja moratorija, zamjenica guvernera rekla je da ona postoji do 31. ožujka sljedeće godine. Interes za korištenje moratorija bio je prilično velik i dosegnuo je razinu od gotovo 40 milijardi kuna, od čega se dvije trećine iznosa odnosilo na moratorije poduzeća.

Odgovarajući na pitanje o stabilnosti domaće valute, zamjenica guvernera kazala je da je kuna vrlo stabilna; u prvom dijelu godine bilo je deprecijacijskih pritisaka, ali se tečaj kune stabilizirao s nekoliko deviznih intervencija Hrvatske narodne banke. Dodatnu je sigurnost u održavanju stabilnosti tečaja kune pružilo i sklapanje ugovora o valutnoj razmjeni s Europskom središnjom bankom, kao i ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam (ERM II). S druge strane, međunarodne su pričuve HNB-a gotovo na istoj razini kao i 2019. godine.

O uvođenju eura Sandra Švaljek rekla je da je prvi mogući datum za ulazak Hrvatske u europodručje 1. siječnja 2023.

"Prije uvođenja eura potrebno je zadovoljiti pet kriterija nominalne konvergencije. Osim toga, akcijskim planom zadano je i provođenje dodatnih osam mjera u četiri područja te su to sve kriteriji prema kojima će se ocjenjivati kada će Hrvatska ući u europodručje", zaključila je zamjenica guvernera.