Središnje banke, kao regulatori, pomno prate što se događa s digitalizacijom novca koja je u rukama privatnog sektora, istaknuo je guverner Boris Vujčić na konferenciji Shift Money 2020 koja se održava 7. i 8. prosinca 2020. u Zagrebu.

Jedan od ključnih izazova za banke, kao tradicionalnih financijskih institucija, jest njihov odgovor na povećanu digitalizaciju i rastuću konkurenciju FinTech tvrtki. Nove tehnologije omogućuju bankama smanjivanje troškova jer, umjesto u poslovnicama, sve više usluga mogu pružati putem interneta ili mobilnih telefona. No, iako pojava FinTech tvrtki još nije značajno potkopala poziciju banaka, banke su postale svjesne da moraju brzo reagirati na nove trendove ako žele zadržati dominantnu poziciju u financijskom sektoru. Pritom FinTech tvrtke najčešće svoje usluge nude na polju platnih transakcija, preko novih i jeftinijih načina za provođenje bezgotovinskih transakcija.

Za središnje banke, rekao je guverner Vujčić, važno je kontinuirano pratiti je li došlo do stvarne promjene u arhitekturi novca ili je riječ tek o tehnološkom trendu. Kriptovalute tako su ponudile novu arhitekturu – uvele vlastitu obračunsku jedinicu i sredstvo razmjene – no, nakon više od deset godina, još nisu ostvarile obećanje da će postati novi novac. Ipak, ostaju inovativan koncept.

Odgovor regulatora na rastuću digitalizaciju i sve manju upotrebu gotovine bilo je oblikovanje i reguliranje područja za razvoj novih inicijativa za digitalno plaćanje – i što se tiče novih oblika novca (e-novac) i što se tiče novih pružatelja platnih usluga (institucije za e-novac, PISP i AISP). Navedeni regulatorni okvir omogućio je otvoreno bankarstvo (engl. open banking) kao važan izvor inovacija za nove tvrtke, ali i sjajno sredstvo za promicanje konkurencije između postojećih tvrtki i banaka.

Stabilne kriptovalute (engl. stablecoins) pojavile su se pokušavajući prevladati nestabilnost kriptovaluta prve generacije. Nastavile su razvijati kriptovalutnu arhitekturu i obećale smanjiti fluktuacije vrijednosti u odnosu na referentnu valutu (poput američkog dolara ili eura) ili košaru valuta (koja se sastoji od nekoliko glavnih globalnih valuta). Riječ je o hibridnoj arhitekturi koja sadržava i obilježja kriptovaluta i obilježja e-novca. Stablecoins, kao što je bio projekt Libra, nude alternativne aranžmane plaćanja i izazov su nacionalnim monetarnim sustavima i prekograničnim platnim aranžmanima. Istodobno, otvaraju pitanja utjecaja na monetarnu politiku i financijsku stabilnost, bankovni sustav, kontrolu pranja novca, zaštitu potrošača i sl.

Koji je odgovor središnjih banaka? Znatan porast inicijativa koje se odnose na uspostavu digitalnih valuta središnjih banaka (engl. Central Bank Digital Currency, CBDC). CBDC jest obveza središnjih banaka u digitalnom obliku kojom se mogu koristiti građani i poduzeća za svoja plaćanja. U osnovi, riječ je o digitalnom ekvivalentu gotovom novcu. Ako se CBDC uspostavi, bit će pravi pomak u dosadašnjoj monetarnoj i platnoj arhitekturi. Postoje mnoga otvorena pitanja povezana s dizajnom CBDC-a, ali konačan je cilj mogućnost sigurnih, široko dostupnih i jednostavnih plaćanja.

Nove FinTech tvrtke djeluju stimulativno – povećavaju učinkovitost u pružanju financijskih usluga, proširuju raspon usluga, povećavaju konkurentnost i promiču financijsku uključenost, ali istodobno donose i nove rizike u financijski sustav – utjecaj na financijsku stabilnost i integritet tržišta. Pri dizajniranju regulatornog okvira regulatori moraju pronaći ravnotežu koja maksimizira koristi od inovacija, a istovremeno minimalizira potencijalne rizike za financijski sustav.

Sve sudionike konferencije i FinTech inovatore pozivam da se jave Hrvatskoj narodnoj banci putem FinTech Inovacijskog huba HNB-a kako bi s nama podijelili svoje ideje u području bankarstva i plaćanja. Provjerit ćemo kako se te ideje uklapaju u regulatorni okvir i koliko smo svi zajedno spremni za digitalno doba, zaključio je guverner.