Financijska stabilnost 27
| Publikacija | Financijska stabilnost |
|---|---|
| Datum | Lipanj 2026. |
| Godina izdanja | VIII |
| ISSN | 1846-940X |
| Dodatak | Podaci |
U uvjetima povišene globalne geopolitičke neizvjesnosti, u Hrvatskoj nastavljaju jačati cikličke ranjivosti.
Okvir 2: Utjecaj energetskih šokova na poslovanje poduzeća
Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima i nadalje se ocjenjuje umjereno povišenom.
Okvir 3. Sintetska sekuritizacija i rizici za financijsku stabilnost
Kreditna aktivnost i dalje je povišena u uvjetima snažne domaće potražnje potaknute potrošačkim optimizmom, solidnim rastom realnih dohodaka te niskom nezaposlenosti.
Okvir 1: Kriza se ne dogodi slučajno: zašto se nestambeni krediti kućanstvima kvare
Znatno rastu i cijene stambenih nekretnina.
Krediti poduzećima također snažno rastu, a glavnina tog prirasta usmjerena je poduzećima u djelatnostima s poslovanjem relativno osjetljivim na oscilacije gospodarskog ciklusa.
Okvir 5. Razvoj modela očekivanih kreditnih gubitaka u sklopu stresnog testiranja
Stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala povećana je s 1,5% na 2%, s primjenom od početka 2027.
Smanjen je udio novih kredita s povišenim omjerom iznosa mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača i omjerom iznosa kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu, čime se postiglo željeno smanjenje rizičnosti novoodobrenih kredita kućanstvima.
Povećava se izloženost banaka rizicima: produbljuje se ročna neusklađenost imovine i obveza, jača izloženost tržišnom riziku i koncentracija izloženosti prema državi, dok digitalizacija bankarstva i novi načini financiranja jačaju kanale prelijevanja sistemskih rizika. HNB je u 2025. zaoštravanjem makrobonitetne politike preventivno ojačao otpornost bankovnog sektora i kućanstava.