Sistemski rizici ostaju umjereno povišeni

Rizici za stabilnost financijskog sustava i dalje su umjereno povišeni kao odraz naglašenih geopolitičkih rizika i turbulencija na financijskim tržištima te strukturnih slabosti domaćeg gospodarstva, uz još uvijek izraženu neizvjesnost.

I. B. 3. Zaduživanje privatnog sektora: Izgledi

I. D. 4. Rizici povezani s tržištem nekretnina: Izgledi

I. E. 5. Izazovi za kreditne institucije

Uveli smo euro

Uvođenje eura ojačalo je integraciju Hrvatske u europske financijske tokove i gotovo potpuno eliminiralo valutni rizik, ublažilo prijenos sve restriktivnije monetarne politike na uvjete financiranja i pomoglo zadržavanju razmjerno niske razine stresa na domaćem financijskom tržištu.

Okvir 5. Što uvođenje eura donosi za banke?

Okvir 2. Revidiranje hrvatskog indeksa financijskog stresa povodom ulaska Hrvatske u europodručje

Globalno, dominiraju geopolitički rizici

Geopolitičke napetosti, posebno kada je riječ o trajanju i intenzitetu rata u Ukrajini te pogoršanju odnosa SAD-a i Kine, glavni su izvor rizika za globalnu financijsku stabilnost.

Iako su se gospodarski izgledi počeli popravljati pod utjecajem oporavka globalnih lanaca nabave, bržeg otvaranja Kine i pada cijena energenata, očekivani rast u 2023. puno je niži nego ostvarenja iz prethodne godine, te izložen neizvjesnostima, posebice iz geopolitičke sfere.

I. A. 1. Rizici u međunarodnom okružju

I. A. 2. Rizici u domaćem okružju

Inflacija posustaje

Iako se stopa ukupne inflacije postupno smanjuje, kao odraz pojeftinjenja energenata na globalnim tržištima, inflacijski su pritisci još snažni.

Kućanstva u nižim dohodovnim skupinama imaju skučen prostor za suočavanje s povišenom inflacijom, ali su istodobno nisko zadužena, pa najveći rizici za banke proizlaze iz duga kućanstava u višem srednjem dijelu distribucije dohotka.

Okvir 3. Utjecaj inflacije na kućanstva i njihovu sposobnost otplate duga

Ograničeni učinci rasta kamatnih stopa

Stezanje monetarne politike i porast ključnih kamatnih topa povećavaju troškove otplate duga ugovorenog uz promjenjive kamatne stope. Izloženost nefinancijskog sektora kamatnom riziku ublažava rasprostranjena praksa fiksiranja kamatnih topa, barem u početnom razdoblju trajanja kredita. Pored toga, kod kućanstva te učinke pojačava i zakonsko ograničenje najviše promjenjive kamatne stope te upotreba Nacionalne referentne tope (NRS) kao dominantnog promjenjivog parametra.

I. C. 1. Kretanja kamatnih topa

I. C. 3. Kamatni rizik sektora kućanstava

I. C. 4. Kamatni rizik sektora nefinancijskih poduzeća

Cijene nekretnina rastu unatoč slabijoj aktivnosti

Rast cijena stambenih nekretnina snažno se ubrzao u 2022. godini, te se tako Hrvatska nalazi pri vrhu rata cijena stambenih nekretnina u EU-u. Osim domaće potražnje, na cijene su utjecale i snažna potražnja nerezidenata i sedmi krug državnog programa subvencioniranja stambenih kredita. Ipak, broj transakcija počeo je padati, a intenzitet pada znatno je pojačan krajem 2022.

I. D. 1. Tržište stambenih nekretnina

I. D. 2. Tržište komercijalnih nekretnina

III. A. 2. Pokrivanje rizika povezanih s tržištem nekretnina

Bankovni sustav stabilan

Hrvatski bankovni sustav ostao je i u 2022. visoko kapitaliziran i profitabilan, održavajući znatne viškove kapitala i likvidnosti.

Kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke u slučaju materijalizacije rizika povezanih s ubrzanim kreditiranjem i rastom cijena nekretnina, HNB je u prošloj godini u dva navrata najavio povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. S obzirom na zrelu fazu financijskog ciklusa i očekivani snažan rast profitabilnosti banaka ove godine, na početku lipnja 2023. otvorena je javna rasprava o dodatnom povećanju te stope na 1,5%, s primjenom od lipnja 2024.

Okvir 6. Kapitalni zahtjevi za kreditne institucije u prudencijalnom i sanacijskom regulatornom okviru

II. Otpornost kreditnih institucija

III. Provođenje makrobonitetne politike