"Financijska pismenost iznimno je važna jer svatko od nas, na jedan ili drugi način, dolazi u kontakt s financijskim odlukama u životu. Što je veće razumijevanje financijskih pojmova, to je lakše donositi bolje odluke o zaduživanju i ulaganju što je korisno ne samo za pojedinca i kućanstvo, nego i za cjelokupno gospodarstvo jer smanjuje vjerojatnost financijskih nestabilnosti", istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, u uvodnom govoru na 3. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti pod nazivom „Financijski IQ: Pametne financije kao odgovor na suvremene probleme“ održanoj 21. ožujka 2025. godine u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Raiffeisen mirovinskih fondova.

Guverner HNB-a je rekao kako kućanstva u Hrvatskoj tradicionalno posjeduju značajnu imovinu u obliku nekretnina koje služe za stanovanje, dok je financijska imovina manja u odnosu na prosjek EU, ali slična onoj u zemljama Srednje i Istočne Europe. U Hrvatskoj je financijska imovina kućanstava koncentrirana u bankovnim depozitima, a omjer financijske imovine kućanstava i BDP-a značajno je manji od prosjeka EU-a.

Unatoč rastu financijske imovine, guverner Vujčić je istaknuo zabrinutost zbog sve veće sklonosti građana rizičnim ulaganjima u kriptovalute, što je česta praksa u Hrvatskoj i Sloveniji, ali također može ukazivati na manjak financijskog znanja i odgovornog ponašanja u upravljanju financijama.

Govoreći o uvjetima kreditiranja u Hrvatskoj, Vujčić je naglasio da kamatne stope u Hrvatskoj uglavnom prate prosjek europodručja i niže su od kamatnih stopa u zemljama koje nisu uvele euro. "Hrvatska se ističe i najnižim kamatnim stopama za potrošačke kredite u Europi. Stambeni krediti su značajno povećali kreditiranje kućanstava, ali dužnici se suočavaju s visokim dugovima u odnosu na njihove prihode. Više od 50 posto kućanstava ima omjer mjesečne otplate duga i dohotka (DSTI) veći od 30 posto, dok 30 posto kućanstava ima DSTI iznad 40 posto, što može stvoriti značajan pritisak na kućanstva u slučaju recesije. Iako je broj novih stambenih kredita opao, prosječni iznos tih kredita rastao je s 75.000 na 110.000 eura u posljednje tri godine. Udio stambenih kredita s povećanim teretom otplate duga također je rastao, te tako više od 50 posto kućanstava ima DSTI iznad 40 posto", kazao je guverner HNB-a, dodajući da, iako je zaduženost kućanstava u Hrvatskoj niža u usporedbi s EU prosjekom, naglasak je na visokom porastu gotovinskih kredita, čiji je prosječan iznos u posljednje tri godine narastao s 7.500 na 8.500 eura.,

Upravo zbog svega toga, naveo je Vujčić, HNB je donio Odluku o kriterijima kreditiranja koja će stupiti na snagu 1. srpnja 2025. Sukladno toj Odluci, maksimalni omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka bit će 45% za stambene i 40% za nestambene kredite, a omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine ograničit će se na 90%. Također, ročnost stambenih i nestambenih kredita bit će ograničena na 30 godina za stambene, odnosno 10 godina za nestambene kredite.

Uz guvernera Vujčića, uvodna predavanja održali su i Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, te Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, dok su program konferencije otvorili Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova, te Dajana Barbić, iz organizacijskog odbora konferencije. Tijekom konferencije održana su tri panela koja su obuhvatila teme globalnih ekonomskih trendova, financijske pismenosti i održive potrošnje.