Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je , pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio gospodarska i novčana kretanja u proteklom tromjesečju i usvojio monetarnu projekciju za zadnje ovogodišnje tromjesečje. Savjet HNB-a donio je i odluku da se eskontna stopa središnje banke smanji s 5,9 posto na 4,5 posto. Iako ova stopa u hrvatskom financijskom sustavu nema veliko značenje, kao u nekim drugim zemljama, ova promjena značajna je utoliko što odslikava ukupno smanjivanje tržišnih kamatnih stopa.

Kamatna stopa na 35-dnevne blagajničke zapise pala je sa siječanjskog prosjeka od 3,89 posto na 1,99 posto rujnu, a na blagajničke zapise s dospijećem od 182 dana sa 4,91 posto na 2,6 posto. I kod trezorskih zapisa kamatne stope opadaju, tako da je za zapise s rokom dospijeća od 364 dana na prvoj listopadskoj aukciji kamatna stopa iznosila 4,45 posto Kamatne stope na izravnom prekonoćnom tržištu kretale su se u listopadu između 0,25 posto i 3,76 posto, a na Tržištu novca Zagreb između 0,34 posto i 5,3 posto.

Krajem kolovoza kreditni plasmani banaka bili su 24,2 posto viši nego godinu dana ranije. U srpnju i kolovozu došlo je do ponovnog rasta deviznih depozita. Zamjetan je i visok porast depozitnog novca poduzeća (52,1 posto na godišnjoj razini), što je u stanovitoj mjeri objašnjivo i novim platnim sustavom, ali nedvojbeno govori i o većoj likvidnosti poduzeća.

Preliminarni podaci za drugo tromjesečje 2002. pokazuju realni rast bruto domaćeg proizvoda u tom tromjesečju za 4,0 posto, dok je rast u prvom tromjesečju korigiran s 4,6 posto na 4,3 posto. Prema raspoloživim pokazateljima može se zaključiti da ukupna razina cijena u ovoj godini neće biti značajnije povišena, bez obzira na to što će inflacijska stopa na kraju ove godine ovisiti u velikoj mjeri o kretanju cijena nafte u preostalom razdoblju. Dosadašnji porast cijena bio je ispod predviđenoga, tako da samo poskupljenje struje ne bi trebalo dovesti do prekoračenja očekivane cjelogodišnje inflacije. Tečaj je već duže vremena stabilan, bez ikakvih intervencija središnje banke.

Instrumentarij daljnjeg održavanja stabilnosti cijena i tečaja bit će u velikoj mjeri uvjetovan razinom državnog deficita i njegovim pokrivanjem iz inozemnih izvora. Inozemni dug narastao je do kraja srpnja na 13,3 milijarde dolara. To je za 2,l milijardu dolara više nego u isto vrijeme prošle godine, od čega 0,9 milijardi otpada na učinak slabljenja dolara.

Savjet HNB-a suglasio se na ovoj sjednici i s nekoliko prijedloga nadzornih odbora banaka za imenovanja: mr. Zoran Sikirica postaje član uprave Hypo Alpe-Adria Bank d.d., Zagreb; Marija Ružić članica uprave Međimurske štedionice d.d., Zagreb, a Anka Tomas predsjednica uporave i mr. Nada Senčar članica uprave Banke Sonic d.d., Zagreb.

Članovi Savjeta HNB-a obaviješteni su i o razgovorima koje je hrvatsko izaslanstvo vodilo s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke tijekom godišnjeg zasjedanja ovih financijskih institucija.