Europska središnja banka (ESB) u ponedjeljak 17. ožujka 2025. prvi je put objavila eksperimentalne statistike o razdiobi bogatstva kućanstava za Hrvatsku, koje su objedinjene pod nazivom distribucijski računi bogatstva kućanstava (DRBK; engl. Distributional Wealth Accounts, DWA).
DRBK povezuje podatke na razini kućanstava iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK; engl. Household finance and Consumption Survey, HFCS) s makroekonomskim podacima dostupnima iz tromjesečnih sektorskih računa (engl. Quarterly Sector Accounts, QSA). Povezivanjem ovih dvaju različitih skupova podataka DRBK prikazuje tromjesečne serije statističkih pokazatelja raspodjele bogatstva kućanstava za europodručje i neke države EU-a izvan europodručja.
Metodologiju i rezultate eksperimentalnog izračuna ovih pokazatelja razvila je i sastavila Stručna skupina Europskog sustava središnjih banaka za distribucijske financijske račune (engl. Expert Group on Distributional Financial Accounts, EG DFA).
Podaci će se sastavljati tromjesečno i objavljivati pet mjeseci nakon završetka svakog razdoblja. Eksperimentalni podaci dovoljno su pouzdani za analitičke svrhe i u svrhu donošenja politika, ali temelje se na brojnim pretpostavkama.
DRBK pruža podatke o netobogatstvu, ukupnoj imovini i obvezama kućanstava te njihovim komponentama. Dok tromjesečni sektorski računi prikazuju komponente bogatstva na razini ukupno za cijeli sektor kućanstava, DRBK razvrstava kućanstva prema odabranim kvintilnim razredima netobogatstva kao i prema radnom statusu referentne osobe kućanstva i vlasništvu nad glavnom stambenom jedinicom.
S pomoću DRBK podataka moguće je analizirati, primjerice, dinamiku raspodjele ukupnog netobogatstva i stambenog bogatstva među kućanstvima. Slika 1. prikazuje netobogatstvo kućanstava u Hrvatskoj od drugog tromjesečja 2017. do trećeg tromjesečja 2024. godine, raspoređeno po kvintilnim razredima netobogatstva. Netobogatstvo kućanstava u Hrvatskoj bilježi stalni rast tijekom promatranog razdoblja (za 56,1%, odnosno 55,6 milijarda eura u odnosu na drugo tromjesečje 2017. godine) i u trećem tromjesečju 2024. iznosi 154,6 milijarda eura. Posebno je vidljiv ubrzan rast od 2021. godine, što može biti posljedica makroekonomskih činitelja, poput rasta cijena nekretnina ili gospodarskog oporavka nakon pandemije uzrokovane virusom COVID-19. Gornjih 10% kućanstava drži najveći udio ukupnog netobogatstva i njihov udio raste tijekom godina te doseže 97 milijarda eura u posljednjem tromjesečju. Donjih 50% kućanstava posjeduje vrlo mali dio ukupnog bogatstva, samo 9,9 milijarda eura.
Slika 1. Netobogatstvo kućanstava RH prema kvintilnim razredima
Izvori: ESB; obrada HNB-a
Znatan porast netobogatstva kućanstava u Republici Hrvatskoj prati gotovo istovjetan opći trend porasta njihova stambenog bogatstva (Slika 2.). Vrijednost stambenog bogatstva u promatranom je razdoblju rasla za sva kućanstva, neovisno o statusu njihove zaposlenosti – kod kućanstava sa zaposlenom referentnom osobom[1] za 55,2%, kod kućanstava s umirovljenom referentnom osobom za 27,1%, a kod kućanstava s nezaposlenom referentnom osobom za 7,4%. Međutim, njihovi su se udjeli u ukupnom stambenom bogatstvu mnogo blaže mijenjali – kod kućanstava sa zaposlenom referentnom osobom došlo je do porasta udjela u ukupnom stambenom bogatstvu za oko 2,5 postotnih bodova, a taj se udio kod kućanstava s umirovljenom referentnom osobom smanjio za gotovo 6 postotnih bodova.
Budući da je stambeno bogatstvo jedan od ključnih izvora ukupnog netobogatstva, može se zaključiti da su kućanstva s većim udjelima vlasništva nad nekretninama ostvarila najveće dobitke u razdoblju rasta cijena nekretnina. Također, primjetljivo je smanjenje udjela stambenog bogatstva umirovljenih kućanstava, što se vjerojatno može objasniti nižom stopom akumulacije novih nekretnina među umirovljenicima i mogućim prijenosom njihove imovine na mlađe generacije nasljednim darovanjem ili prodajom.
Slika 2. Stambeno bogatstvo kućanstava RH prema statusu zaposlenja referentne osobe kućanstva
Izvori: ESB; obrada HNB-a
DRBK uključuje i dodatne pokazatelje, primjerice prosječno i medijalno netobogatstvo kućanstava RH (Slika 3.). Iako procijenjeno prosječno netobogatstvo kućanstava u Hrvatskoj kontinuirano raste, ono je znatno više od procjene njihova medijalnog netobogatstva, što upućuje na velike razlike među kućanstvima. Štoviše, razlika između prosječnog i medijalnog netobogatstva s vremenom se povećava. Istodobno, oba su pokazatelja višestruko niža u odnosu na njihove procjene za europodručje. Na kraju trećeg tromjesečja 2024. prosječno netobogatstvo kućanstva u Hrvatskoj iznosilo je 103,3 tisuće eura, dok je za prosječno kućanstvo europodručja taj iznos 405,9 tisuća eura.
Slika 3. Netobogatstvo kućanstava RH i europodručja
Izvori: ESB; obrada HNB-a
Više informacija o pristupanju DBRK podacima na ECB Data Portalu i metodologiji dostupno je na linku.
-
Referentna osoba jest osoba koja je odgovarala na pitanja iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava. ↑