Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke upoznati su na današnjoj sjednici sa zaključnim izvješćem kontrolora središnje banke o obavljenoj analizi deviznog poslovanja kojim je Riječka banka d.d. Rijeka bila dovedena u gubitak. Provedenom rekonstrukcijom poslovnih događaja u Direkciji deviznih sredstava u Riječkoj banci u razdoblju od početka 1998. do 7. ožujka 2002. godine utvrđen je ukupni gubitak u iznosu od 97.345.502,63 dolara, odnosno 814.762.193,20 kuna (prema srednjem tečaju HNB-a na dan 15.03.2002.godine). Navedeni gubitak ostvaren je kupovanjem i prodavanjem deviza iz špekulativnih razloga, takozvanim diferencijalnim deviznim arbitražama.

U cilju utvrđivanje konačnog gubitka, kao i načina njegovog nastanka, kontrolori središnje banke morali su provesti sveobuhvatnu analizu više od 48.000 knjiženja po predmetnim poslovima. Takvim postupkom utvrđeno je da je tijekom analiziranog razdoblja realizirano ukupno 16.773 deviznih arbitraža, od čega je 8.739 ostalo neprijavljeno. Ukupan iznos svih deviznih kupoprodaja u Riječkoj banci iznosio je više od 114 milijardi dolara, od čega 73,6 milijardi otpada na neprijavljene transakcije.

Prilikom trgovanja nisu poštivana propisana interna ograničenja ovlaštenih djelatnika za ove poslove, niti je striktna primjena tih pravila kontrolirana od strane nadležnih rukovodilaca i službi Riječke banke. Štoviše, upravo neki ugovori koje su s inozemnim bankama potpisali rukovodeći ljudi banke omogućavali su glavnom dileru trgovanje devizama iznad limita propisanih u važećim internim aktima banke. Neadekvatna organizacija banke u mnogome je pogodovala višegodišnjem prikrivanju gubitaka ostvarivanih u kupoprodaji deviza. Pristup cjelovitoj predmetnoj dokumentaciji bio je ograničen na pogrešan način, a u otklanjanje uočenih neusklađenosti i u rješavanje brojnih reklamacija što su pristizale od inozemnih banaka zbog kašnjenja u plaćanju po deviznim arbitražama, neispravne valutacije, dodatnih troškova i sl. bile su uključene u prvom redu osobe čijim postupcima ili propustima su bile i prouzročene. Kontrolori HNB-a evidentirali su 1.978 reklamacija u vidu SWIFT poruka, pristiglih između listopada 1998. i ožujka 2002. godine u Riječku banku, uz napomenu da dokumentacija za jedanaest mjeseci 1999. godine i četiri mjeseca 2000. godine nedostaje. U nekim mjesecima bilo je i više od stotinu reklamacija, od kojih se velik dio odnosio upravo na neprijavljene transakcije, no postupak s njima bio je takav da ni to nije poslužilo kao putokaz u razotkrivanju ozbiljnijih problema u deviznom trgovanju banke.

Izvješća upravi i ostaloj rukovodećoj strukturi Riječke banke o operacijama Odjela deviznog tržišta i ostvarenim rezultatima izrađivao je sam glavni diler, koji je iste najvećim dijelom i obavljao. Njegove evidencije nisu bile usklađivane s knjigovodstvenima, a nisu bili uspostavljeni ni kontrolni mehanizmi uspoređivanja mjesečnih izvješća o cjelokupnom poslovanju banke, sastavljanih u financijsko-računovodstvenom sektoru, s izvješćima Odjela deviznog tržišta. To je također olakšavalo namještanje željenih rezultata i prikrivanje gubitaka.

Tko je sve za njih znao ili morao znati temeljem svojih zaduženja i ovlasti u Riječkoj banci i prije ožujka prošle godine, utvrdit će se u istražnom postupku, koji nije u nadležnosti Hrvatske narodne banke.

Postupkom rekonstrukcije kontrolori Hrvatske narodne banke ustanovili su da su u prikrivanja gubitaka korištene uglavnom sljedeće metode: knjiženje u aktivi banke fiktivnih depozita kod stranih banaka; zatvaranje otvorenih deviznih arbitraža otvaranjem novih; kašnjenje u plaćanju po otvorenim deviznim arbitražama; neovlašteno uzimanje deviznih depozita od stranih banaka; knjiženje s netočnom valutacijom da bi se utjecalo na iznos negativnih tečajnih razlika. Uvidom u dokumentaciju koja je bila dostupna kontrolorima HNB-a nisu uočeni novčani transferi bez zasnovanosti na poslovnom događaju, odnosno s obilježjima pronevjere.

Upravo dovršeni zapisnik o nalazima kontrole HNB-a u Riječkoj banci bit će procesuiran sukladno odredbama Zakona o bankama i Odluke o obavljanju nadzora nad bankama, te stavljen na raspolaganje državnim tijelima nadležnima za pravno kvalificiranje i sankcioniranje svih protuzakonitih postupaka kojima je doveden u pitanje opstanak po veličini aktive treće banke u Hrvatskoj. A da bi ono što se događalo u Riječkoj banci poslužilo kao korisna pouka i upozorenje svim drugim financijskim institucijama, Hrvatska narodna banka odlučila je skraćeno izvješće o nalazima svojih kontrolora učiniti dostupnim javnosti i na svojoj Internet stranici (www.hnb.hr)