"Središnji su bankari plaćeni da se brinu o dugoročnim rizicima koje nitko drugi ne želi vidjeti. Uobičajeni svakodnevni fokus te brige usmjeren je na očuvanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. No, u posljednje vrijeme sve nas više zaokuplja briga oko novca samog. U svijetu koji se strelovito mijenja pitamo se kako i dalje opskrbljivati gospodarstvo i građane svima dostupnim, suvremenim, univerzalno prihvatljivim sredstvom plaćanja, koje će istodobno biti i stabilna mjera vrijednosti te pouzdano sredstvo štednje", rekla je danas zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u sklopu svog izlaganja "EuroON i EuroOFF: Digitalni euro za generaciju koja sve radi online" na konferenciji "Money Tik Talk" u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM).
Prema njenim, riječima, evolucija plaćanja potisnula je tradicionalne oblike novca središnjih banaka – novčanice i kovanice – te pokazala potrebu za njihovim digitalnim ekvivalentima. "U posljednjih 50-ak godina značajno se promijenio način plaćanja. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo se sve plaćalo gotovinom, dok su danas standard beskontaktna plaćanja karticama i mobilnim uređajima. Iako novac svakodnevno koristimo, sve ga rjeđe vidimo u fizičkom obliku, a razvoj digitalnih plaćanja zasigurno neće stati. Digitalizacija plaćanja započela je još 1872. korištenjem telegrafa, dok se njezin moderni razvoj veže uz prvi bankomat 1967., pojavu online bankarstva 1990-ih, elektroničkih platnih platformi, digitalnih novčanika i biometrijske identifikacije. Pandemija je dodatno ubrzala prelazak na online i mobilna plaćanja. Ovakav impresivan razvoj učinio je plaćanja bržima i jednostavnijima, ali je donio i nove izazove – smanjuje se važnost gotovine, raste važnost plaćanja karticama i mobilnim aplikacijama, pojačana potrebom za online plaćanjima, a kao platni instrument pojavljuje se i kriptoimovina te stabilna kriptoimovina (stablecoins) s potencijalom korištenja u svrhu plaćanja", kazala je zamjenica guvernera. Pritom je naglasila da se u europodručju udio gotovinskih plaćanja između 2019. i 2024. smanjio s gotovo 80% na nešto više od polovice, dok je udio online plaćanja porastao s 7% na 21%. U Hrvatskoj se već svaka treća transakcija provodi online.
Istaknula je kako svaki oblik plaćanja ima svoje prednosti i nedostatke – gotovina nudi anonimnost u plaćanjima i čini nas svjesnijima stvarnih razmjera potrošnje, ali se ne može koristiti za online kupnju; digitalna plaćanja su brza i jednostavna, ali stvaraju troškove trgovcima i povećavaju ovisnost o globalnim kartičnim sustavima, a kriptoimovina je vrlo ograničeno prihvaćena kao sredstvo plaćanja.
Upravo zato središnje banke razvijaju digitalna rješenja poput digitalnog eura, koji je zamišljen kao sredstvo plaćanja koje objedinjuje najbolje od oba svijeta – svijeta gotovine i svijeta digitalnih platnih instrumenata, i uklanja potrebu za korištenjem onih platnih instrumenata koji u svojoj podlozi imaju kriptoimovinu, koja nije novac", ustvrdila je zamjenica guvernera HNB-a.
Digitalni euro će, napomenula je, nuditi sigurnost i pouzdanost svojstvenu javnom novcu - gotovini, i praktičnost svojstvenu digitalnim sredstvima plaćanja. "Dapače, u pogledu praktičnosti digitalni euro trebao bi nadmašiti postojeća platna rješenja jer će se njime moći plaćati ne samo na prodajnim mjestima unutar zemlje ali i prekogranično unutar europodručja, nego i online pa i offline, te među osobama (peer-to-peer).
On neće imati razinu anonimnosti gotovine, ali će pružati višu razinu privatnosti od većine postojećih digitalnih rješenja. Također, neće biti programabilni novac, ali će omogućiti uvjetna plaćanja. Konačno, sasvim je sigurno da će većina plaćanja u budućnosti biti digitalna. Gotovina će i dalje imati svoju ulogu kao sigurnosna alternativa, dok će digitalni euro biti jedna od novih opcija u sve konkurentnijem prostoru digitalnih plaćanja", zaključila je Sandra Švaljek.