Zbog utvrđenih značajnih nezakonitosti u poslovanju i neprovođenja mjera naloženih od središnje banke za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je na svojoj današnjoj izvanrednoj sjednici oduzeti odobrenje za rad Credo banci d.d., Split. Istovremeno s ovom odlukom donesena je i odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije banke, koju provode likvidatori imenovani od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke d.d. te ovlasti glavne skupštine dioničara.
Izravnim nadzorom HNB-a, započetim koncem svibnja ove godine, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Budući da je utvrđeno stanje bilo bitno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u svojim izvješćima, banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a, da bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje.
Credo banka je na dan 31.ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, međutim, izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta stopa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s (neiskazanim) gubitkom. Gubitak je velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja, bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate.
Za ilustraciju ustanovljene poslovne prakse u Credo banci d.d. - u kojoj nisu poštovani ni važeći zakonski propisi niti interni akti same banke, a ni osnovna načela i procedure zdravog bankovnog poslovanja - dovoljno je navesti da su krediti jednoj od dviju grupa većinskih dioničara i s njima povezanim osobama (grupa Adut-Barać) krajem ožujka dosizali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi i s njom povezanim osobama (grupa Alkom-Vuković) čak 84 posto, iako je zakonom propisano da izloženost prema osobama u posebnom odnosu s bankom ne smije prelaziti 10 posto njenog jamstvenog kapitala. Drugim riječima, tim dvjema skupinama - predstavnici kojih su bili i u bančinom kreditnom odboru - Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital.
Kako većinski dioničari Credo banke (spomenute dvije grupe imale su 86,58% udjela u dioničkom kapitalu banke sa stanjem 31.kolovoza) ne podmiruju uredno niti svoje kreditne obveze prema banci, tako nisu udovoljili niti višekratnim zahtjevima HNB-a za njezinu dokapitalizaciju, a banka nije izvršavala ni druge mjere naložene od strane HNB-a.
S obzirom na ustanovljene pokazatelje i na postupanje uprave i vlasnika, Savjet HNB-a zaključio je da u takvim okolnostima nema realnih izgleda za stabilizaciju i buduće uspješno poslovanje, te je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci, čiji udjel u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto (nešto više od 1,4 milijardu kuna). Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka sa stanjem na dan 31.listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim sredstvima njihovi će vlasnici moći nesmetano raspolagati.