• Banke su uspješno dostavile opsežne, dosad neobjavljene informacije o klimatskom riziku.
• Većina banaka nema pouzdan okvir testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik i ne raspolaže odgovarajućim podatcima.
• Testiranje otpornosti na stres pokazuje da su gubitci banaka manji u scenariju uredne tranzicije nego u slučaju odgađanja djelovanja.

Iz rezultata testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik koje je provela Europska središnja banka (ESB), a koji su objavljeni danas, vidljivo je da banke još nisu u dovoljnoj mjeri uključile klimatski rizik u svoje okvire testiranja otpornosti na stres i interne modele, premda su od 2020. ostvarile određen napredak.

"Banke europodručja moraju hitno pojačati aktivnosti mjerenja klimatskog rizika i upravljanja tim rizikom, upotpunjujući postojeće podatke i prihvaćajući pritom dobru praksu kakva već postoji u sektoru", rekao je predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria.

Testiranje, koje je provedeno kao dio ESB‑ova klimatskog hodograma, nije provjera adekvatnosti kapitala, već prilika za učenje banaka i nadzornih tijela. Njime su prikupljene kvalitativne i kvantitativne informacije radi ocjene spremnosti sektora za klimatski rizik te učenja o najboljoj praksi u vezi klimatskim rizikom.

"Riječ je o ključnom koraku u povećavanju otpornosti našeg financijskog sustava na klimatski rizik", rekao je potpredsjednik Nadzornog odbora Frank Elderson. "Od banaka očekujemo da poduzmu odlučne korake i izrade pouzdane okvire testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju."

Ukupno 104 značajne banke sudjelovale su u testiranju, koje se sastojalo od triju modula i u kojem su banke davale informacije o sljedećem: 1) svojoj sposobnosti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres, 2) ovisnosti o sektorima s velikim emisijama ugljika i 3) uspješnosti u različitim scenarijima za različita razdoblja.[1] Trećim modulom testiranja otpornosti na test odozdo prema gore bila je obuhvaćena samo 41 izravno nadzirana banka kako bi se postigla razmjernost u odnosu na manje banke.

Iz rezultata prvog modula vidljivo je da oko 60 % banaka još nema okvir testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik. Osim toga, većina banaka ne uzima u obzir klimatski rizik u modelima za kreditni rizik i samo 20 % banaka uzima u obzir klimatski rizik kao varijablu pri odobravanju kredita. Banke još nisu postigle najbolju praksu, u skladu s kojom bi se trebale osposobiti za provedbu testiranja otpornosti na klimatski stres koje obuhvaća nekoliko transmisijskih kanala klimatskog rizika (npr. tržišni rizik i kreditni rizik) i portfelja (npr. korporativni i hipotekarni).

Iz rezultata drugog modula testiranja vidljivo je da se, ukupno gledajući, gotovo dvije trećine prihoda banaka od nefinancijskih društava odnosi na sektore s velikim emisijama stakleničkih plinova. U mnogim slučajevima "financirane emisije" banaka potječu od malog broja velikih drugih ugovornih strana, što povećava njihovu izloženost tranzicijskim rizicima. Banke se često služe zamjenskim varijablama u procjeni svoje izloženosti sektorima s velikim emisijama. Premda je to dobar prvi korak u upotpunjavanju podataka, banke moraju pojačati komunikaciju s klijentima kako bi dobile točnije podatke i stekle uvid u tranzicijske planove klijenata. Bez toga banke ne mogu procijeniti svoju izloženost klimatskom riziku i upravljati tom izloženošću u budućnosti.

U trećem modulu testiranja otpornosti na stres odozdo prema gore od banaka se tražilo da projiciraju gubitke u ekstremnim vremenskim uvjetima i u tranzicijskim scenarijima za različita razdoblja. Njime je potvrđeno da fizički rizik ima heterogen učinak na europske banke. Iz zaključaka je vidljivo da ranjivost banke u scenariju suše i vrućine uvelike ovisi o gospodarskoj djelatnosti i geografskoj lokaciji njezinih izloženosti. Učinak tog rizika ostvaruje se kao smanjenje sektorske produktivnosti, npr. u poljoprivredi i građevinarstvu, te povećanje gubitaka po kreditima na pogođenim područjima. Slično tome, u scenariju rizika poplave očekuju se negativni učinci na kolateral u obliku nekretnina te odnosne hipoteke i korporativne kredite, u prvom redu na lokacijama koje su najviše pogođene.

Iz rezultata testiranja otpornosti na stres vidljivo je da gubitci po kreditima i tržišni gubitci u kratkoročnoj neurednoj tranziciji i scenarijima dvaju fizičkih rizika iznose ukupno oko 70 mlrd. EUR za 41 uključenu banku. Međutim, stvarni rizik povezan s klimatskim promjenama zapravo je znatno veći jer se taj iznos odnosi samo na dio stvarne opasnosti zbog: 1) nedostupnosti podataka u ovoj, ranoj fazi, 2) modeliranja u osnovi projekcija banaka koje tek u naznakama uključuje klimatske čimbenike, 3) isključivanja pada gospodarske aktivnosti i drugog kruga učinaka iz scenarija, 4) činjenice da su izloženosti obuhvaćene ovim testiranjem samo trećina ukupnih izloženosti te 41 banke. Nadalje, testiranje je u prvom redu bilo prilika za učenje i nije bilo nadzorne provjere podataka, što znači da se izračuni koje su dostavile banke nisu mijenjali.

U vezi s dugoročnim projekcijama banaka u različitim scenarijima klimatskog rizika, iz rezultata je vidljivo da uredna zelena tranzicija znači manje gubitke nego neuredna tranzicija ili nepoduzimanje mjera politike. Međutim, banke nedovoljno razlikuju različite dugoročne scenarije jer, po svemu sudeći, nemaju pouzdane strategije, tek tendenciju smanjenja izloženosti sektorima koji najviše onečišćuju i potpore poduzećima s manjim emisijama ugljika. Banke stoga u svojim strateškim dugoročnim planovima moraju uzeti u obzir i izravne i neizravne transmisijske kanale.

Rezultati testiranja otpornosti na stres upotrijebit će se, kao kvalitativne informacije, u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) i ove godine neće izravno utjecati na kapital preko preporuke u sklopu drugog stupa. Sve su banke sudionice dobile individualne povratne informacije i od svih se očekuju odgovarajući koraci, u skladu s najboljom praksom koju će ESB objaviti u posljednjem tromjesečju 2022.

Testiranje je pokazalo odlučnost ESB‑a da vodi europske banke kroz zelenu tranziciju, što uključuje suradnju s nadležnim tijelima u cijeloj Europi i šire. Zaključci testiranja otpornosti na klimatski stres u 2022. upotrijebit će se kao putokaz europskim bankama u jačanju sposobnosti za testiranje otpornosti na klimatski stres te pripremama za rizike i prilike povezane s prijelazom na klimatsku neutralnost. Osim toga, upotpunit će rezultate drugih, tekućih nadzornih aktivnosti, na primjer tematske provjere koja se provodi u 2022. i kojom se provjerava kako banke uključuju klimatski rizik i rizik za okoliš u strategije, unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima.