"Izbor monetarnoga režima za koji smo se odlučili vrlo rano, početkom 1990-ih godina, nakon razdoblja s hrvatskim dinarom, bio je stabilni tečajni režim, kvazifiksni režim koji nas prati do danas i to je režim s kojim ćemo ući u europodručje, vjerujem, za godinu dana. Taj izbor je bio dobar, omogućio je stabilizaciju u zemlji koja je prije toga prošla dugo razdoblje visoke makroekonomske nestabilnost još iz doba Jugoslavije, visokih stopa inflacije, čestih devalvacija, a isto se nastavilo početkom ´90-ih u ratnim uvjetima. Bilo je neophodno učiniti taj korak stabilizacije kroz takav režim monetarne politike koji se održao do danas", ustvrdio je Boris Vujčić, guverner HNB-a u uvodnom govoru kojim je danas otvorio, zbog pandemijskih uvjeta, hibridnu 4. Istraživačku konferenciju HNB-a "30 godina monetarne politike".

On je naglasio kako HNB nikad nije bio zagovornik izdvajanja supervizije iz područja djelovanja središnje banke, čak ni onda kad je to bilo popularno. "Osim što smo razvili okvir djelovanja monetarne politike postupnim uvođenjem dodatnih instrumenata u novim uvjetima, razvili smo i funkciju supervizije na način na koji možemo biti ponosni i koji je omogućio da održimo stabilnost bankovnog sustava u svih ovih trideset godina. Jedini smo bankovni sustav u Europskoj uniji koji je smanjio broj banaka za dvije trećine a da nismo imali financijsku krizu, a taj bankovni sustav uveli smo prošle godine u zajednički sustav nadzora SSM i SRM na način da je on izuzetno dobro kapitaliziran i likvidan. Imamo ispunjene glavne zadaće središnje banke – monetarna stabilnost, stabilnost cijena, stabilnost tečaja i stabilnost bankovnog sustava postignuti su", istaknuo je guverner, osvrnuvši se i na neovisnost središnje banke te je kao ključan trenutak izdvojio 2001., kada je donesen Zakon o HNB-u. "Taj je zakon omogućio HNB-u neovisnost i neovisan izbor instrumenata monetarne politike i nadzora banaka, a s druge strane omogućio nam je izgradnju kvalitetne i kompetentne institucije. Samo neovisna institucija može se u potpunosti posvetiti promociji i biranju najboljih kadrova koji na koncu i čine samu instituciju", kazao je Vujčić.

O monetarnoj politici HNB-a u globalnom kontekstu govorio je zatim Dubravko Mihaljek, voditelj poslovanja u Sektoru za monetarna i ekonomska istraživanja Banke za međunarodne namire. "U posljednjih 30 godina rast svjetskoga gospodarstva se usporio ­ veća je volatilnost rasta i ta putanja je isprekidana financijskim turbulencijama. Geografski su se promijenili izvori rasta, a pojavile su se i nove tehnologije. Istovremeno su se događale velike promjene monetarnih i tečajnih režima. Od ´90-ih godina prošlog stoljeća postupno se uvodila ciljana inflacija, a središnje su banke učvršćivale svoju neovisnost. To desetljeće karakterizirale su i pripreme za uvođenje eura i stvaranje europodručja, što je dovelo do značajnih institucionalnih promjena u Europi. Nakon velike financijske krize i pandemijske recesije, središnje banke značajno su povećale svoj instrumentarij, smanjile su kamatne stope na nulu ili i ispod nule, pojačana je koordinacija monetarne i fiskalne politike, koristile su se bilance središnjih banaka u svrhu transmisije monetarne politike, posebice u europodručju. Na tom dugačkom, izazovnom i zahtjevnom putu u posljednjih 30 godina, hrvatsko gospodarstvo i monetarna politika HNB-a uklapaju se u te globalne trendove", rekao je Mihaljek.

Milan Deskar-Škrbić, ekonomski analitičar u Europskoj komisiji, govorio je o svom analitičkom osvrtu izbora tečajnog režima u Hrvatskoj "Tri desetljeća plivanja s oprezom", pri čemu je istaknuo da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u razvoju u svijetu koja je isti tečajni režim održala u ovako dugom razdoblju. "Izbor tečajnog režima bez obzira na sve endogen je i  određen je lokalnim i globalnim čimbenicima. Ako gledamo adekvatnost izbora tečajnog režima s ovim osvrtom od trideset godina, treba uzeti u obzir da se odluka o tome može donijeti na temelju ostvarivanja ciljeva. Ako su ciljevi, a bili su, stabilnost cijena i financijska stabilnost, od 1993. i za vrijeme bankarske krize oni nisu bili ugroženi i stoga se može reći da je tečajni režim bio adekvatan. Kritika koja je često bila upućena HNB-u da zbog odabira ovakvoga tečajnog režima nije bilo monetarne politike, po meni ne stoji. Monetarna politika je itekako postojala, a ona je drugačija od udžbeničke. Možda je nekima teško prepoznati i razumjeti način vođenja monetarne politike u Hrvatskoj koja je bila vrlo aktivna od samog početka", naglasio je Deskar-Škrbić.

U prvoj panel-raspravi "Osvrt na 30 godina monetarne politike", Martina Dalić (predsjednica Uprave Podravka), Ljubinko Jankov (izvršni direktor, Sektor istraživanja HNB-a), Damir Odak, član (Administrativni odbor za preispitivanja ESB-a i bivši viceguverner HNB-a), Velimir Šonje (direktor, Arhivanalitika) i Vedran Šošić (glavni ekonomist HNB-a) razgovarali su o monetarnoj politici od stabilizacije u ´90-im godinama, korištenju instrumenata monetarne politike, liberalizaciji bankovnog tržišta, zaštiti financijskog sustava od rizika, izlasku iz recesije, novom gospodarskom rastu, pandemiji i uvođenju eura.

Ivan Güttler, Danijel Nestić, Sandra Švaljek, Domagoj Sajter i Filip Novokmet

Druga panel-rasprava "Novi izazovi monetarne politike" koncentrirala se na teme digitalnih valuta, klimatskih promjena i društvenih nejednakosti. Odgovore na te nove izazove pokušali su dati Ivan Güttler (viši savjetnik, Sektor za meteorološka istraživanja i razvoj, DHMZ), Ivo Krznar (zamjenik voditelja odjela, Sektor za monetarnu politiku i tržišta kapitala, Međunarodni monetarni fond), Danijel Nestić (znanstveni savjetnik, Ekonomski institut Zagreb), Filip Novokmet (istraživač, Sveučilište u Bonnu i World Inequality Lab) i Domagoj Sajter (redoviti profesor i pročelnik Katedre za financije i računovodstvo, Ekonomski fakultet u Osijeku).

Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a u završnom je govoru konferencije ustvrdio kako su krize iz 90-ih bile važne jer su stvorile preduvjete za hrabar eksperiment – stvaranje HNB-a kao snažnoga i neovisnog nositelja monetarne vlasti i regulatora bankovnog sustava. "To je vjerojatno bio jedan od uspješnijih eksperimenata u povijesti samostalne Hrvatske, a udario je temelje za više od dva i pol desetljeća monetarne i dva desetljeća financijske stabilnosti. HNB je dobiveno povjerenje dobro iskoristio ­ financijska stabilnost je postala norma, tečaj i inflacija nikada nisu izmakli kontroli, a HNB je uspješno eksperimentirao s različitim mjerama koje su kasnije postale poznate kao makrobonitetna politika. Globalna financijska kriza u Hrvatskoj zbog makrobonitetne politike nije uzrokovala nestabilnost u financijskom sustavu, ali je bila praćena lokalnom epizodom prezaduženosti građana i poduzeća. Iz nje smo naučili lekciju o važnosti zaštite potrošača. Najnovija zdravstvena kriza za HNB je bila svojevrsna "matura" iz središnjeg bankarstva. HNB se programom otkupa vrijednosnih papira priključio još uvijek relativno malom broju središnjih banaka izvan kruga najrazvijenijih monetarnih područja koje su pokrenule takve programe. Očekujemo da ćemo uskoro ući u eurosustav, odnosno sustav središnjih banaka koje su uvele euro, što će nas još snažnije integrirati i u jednu veliku istraživačku zajednicu od koje ćemo dobiti jako puno, ali ćemo nastojati dati i svoj doprinos", kazao je, među ostalim, glavni ekonomist HNB-a.