Na 20. ekonomskoj radionici HNB-a održanoj 14. prosinca prezentiran je rad HNB-ovih analitičara Ivane Vidaković Peruško, Katarine Kovač i Miroslava Jošića pod nazivom "Hrvatska u globalnim lancima vrijednosti".
Katarina Kovač objasnila je u izlaganju da su globalni lanci vrijednosti (engl. Global Value Chains, GVC) različiti stadiji proizvodnje smješteni u različite dijelove svijeta, pri čemu svaki proizvodni proces dodaje vrijednost finalnom proizvodu ili usluzi. GVC se može proučavati na makrorazini i mikrorazini te na razini samog proizvoda. Za potrebe ovog istraživanja korištena je WIOD baza podatka (engl. World Input-Output Database), koju čine nacionalne input – output tablice za razdoblje od 2000. do 2014. godine, a koje se odnose na 44 zemlje (43 zemlje, uključujući i Hrvatsku, te rezidualna komponenta Ostatak svijeta) i 56 proizvodnih grupacija.
Jedan od najčešće korištenih pokazatelja uključenosti zemalja u globalne lance vrijednosti je GVC indeks participacije (Koopman R., et al 2011.) koji u svom izračunu uzima u obzir udio inozemne te indirektne domaće dodane vrijednosti u bruto izvozu. Naime, zemlja može biti uključena u GVC participacijom unatrag (engl. backward participation), pri čemu uvozi dobra i usluge koje rabi u daljnjem izvozu, ili participacijom unaprijed (engl. forward participation), odnosno izvozom dobara i usluga u druge zemlje koja se potom izvoze u treće zemlje. Prema navedenom pokazatelju Hrvatska je 2014. godine bila manje uključena u globalne lance vrijednosti od svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera te zemalja Srednje i Istočne Europe. U analizi uključenosti Hrvatske u globalne lance vrijednosti procijenjena je i ovisnost hrvatske ekonomije o finalnoj potražnji drugih zemalja pomoću tzv. VAX matrice. Dobiveni rezultati pokazuju da je najveća finalna potražnja za hrvatskim proizvodima i uslugama u Njemačkoj i Italiji te u Austriji, Sloveniji, Kini i SAD-u.
"Uključenost u GVC donosi i određene rizike jer veća integriranost vodi većoj ovisnosti o drugim zemljama. Međutim, postoje empirijski dokazi koji upućuju na pozitivnu korelaciju između uključenosti u GVC i produktivnosti", zaključno je rekla Kovač.
U izlaganju je također naglašeno kako je ova verzija rada podloga daljnjim istraživanjima koja bi mogla rezultirati zaključcima o važnosti izvoza pojedinih industrija na rast BDP-a, utjecaju na zaposlenost i drugo.