Inozemni investitori već dvadeset godina Hrvatsku doživljavaju kao zemlju u kojoj je teško raditi s lokalnom upravom i u kojoj postoji pravna nesigurnost te prevelik broj administrativnih prepreka ulaganjima, odnosno kompleksnih, a katkad čak i kontradiktornih propisa – rekao je guverner Vujčić na drugoj konferenciji InvestCro: investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj, održanoj 18. ožujka, u organizaciji Poslovnog dnevnika / Styria Grupe.
Guverner je izlaganje otvorio ocjenom da se gospodarski oporavak nastavlja, ali da ne možemo biti zadovoljni jer je rast i dalje relativno spor, odnosno najniži među usporedivim zemljama. Investicije nastavljaju rasti, ali su, slično kao i u većini drugih zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) i dalje niže nego u pretkriznim godinama.
Među ključnim problemima i uzrocima relativnog zaostajanja Hrvatske guverner navodi nisku proizvodnost rada i visinu investicija. Još 2003. godine Hrvatska je bila treća zemlja po proizvodnosti nakon Slovenije i Češke, a danas je na sedmom mjestu u skupini zemalja SIE-a. Promotri li se struktura investicija, primjetljivo je da oporavak koči spor ritam javnih ulaganja. I premda javne investicije nisu nikako jedini, pa ni glavni motor rasta, najnižu razinu javnih investicija među usporedivim zemljama treba ispraviti, poručio je guverner Vujčić.
Niska razina državnih investicija povezana je sa sporošću privlačenja europskih fondova, u čemu je od Hrvatske lošija jedino Španjolska. Slabost javnih investicija povezana je prije svega sa sporom provedbom projekata sufinanciranih iz fondova EU-a, no izgledno je jačanje korištenje tih fondova s približavanjem kraja tekućega financijskog razdoblja. Privatne tvrtke također šalju pozitivne signale jer u anketama četvrtina njih kaže da su premalo investirale u prethodne tri godine, što je iznad europskog prosjeka. U industriji je država dominantna po vlasništvu, ali po investiranju vode domaća privatna poduzeća, iz čega proizlazi da su državne tvrtke manje sklone reinvestirati dobit od privatnih tvrtki. Promijenila se i struktura investicija ; za razliku od prije, kad je glavninu investicija ostvarivalo građevinarstvo, danas oporavak predvode prerađivačka industrija i turizam.
Važnost greenfield ulagačkih projekata na žalost i dalje je mala, Hrvatska je na začelju usporedivih zemalja. Istodobno se pristup financiranju poboljšao, a njegovi izvori diversificirali; krediti za investicije povećavaju se, dok oni za obrtna sredstva padaju, kao i kamatne stope na dugoročne i kratkoročne kredite uz kontinuirano ublažavanje uvjeta kreditiranja.
U zaključnom dijelu izlaganja guverner je govorio o koracima nužnim za jačanje investicija u Hrvatskoj. HNB-ova anketa malih i srednjih poduzeća, kao i anketa Europske investicijske banke (EIB) pokazuju da su glavna ograničenja za rast investicija nedostatak odgovarajuće radne snage i poslovno okružje. Iskorištenost radnog potencijala među najnižima je u EU-u, oko četrdeset posto radno sposobnog stanovništva ne radi – ovu situaciju svakako treba promijeniti, rekao je guverner. U obrazovanje se u Hrvatskoj ulaže tek nešto ispod prosjeka usporedivih zemalja, ali su rezultati učenika relativno slabiji, što pokazuje potrebu za obrazovnom reformom. Državna je potrošnja još uvijek iznadprosječna, a učinkovitost države slaba; također je velik udio javnog sektora koji uključuje i javna poduzeća, a profitabilnost državnih poduzeća niska. Nadalje, puno je prostora za poboljšanje kvalitete institucija i napredak u pravnom sustavu te općenito poslovnog okružja koje je u Hrvatskoj nepovoljnije nego u zemljama Srednje i Istočne Europe. Ukratko, plan za rješavanje strukturnih problema imamo, on se nalazi u Nacionalnom programu reformi koje su u skladu s preporukama Vijeća EU-a, no znatno treba ubrzati provedbu, zaključio je guverner Vujčić svoje izlaganje.
Uz Vladimira Niševića, glavnog urednika Poslovnog dnevnika, te Mladena Fogeca, predsjednika Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, pozdravne govore održali su i Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, dok je konferenciju otvorila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. U panel-diskusiji o hrvatskim investicijskim (ne)prilikama sudjelovali su Mladen Fogec, Zoltan Aldott, predsjednik Nadzornog odbora MOL-a, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Darko Hrebak, gradonačelnik grada Bjelovara, Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 i Burak Baykan, regionalni direktor Dogus Holdinga.