U cilju što potpunijeg i istinitijeg informiranja javnosti, a nastavno na tvrdnje gospodina Gorana Jerasa, upravitelja Zadruge za etično financiranje, da postoje propusti u rješenju koje je Hrvatska narodna banka izdala Zadruzi za etično financiranje, Hrvatska narodna banka objavljuje predmetno rješenje sukladno članku 215. stavak 5. i 6. Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine br. 159/13, 19/15 i 102/15.).

Ujedno napominjemo da se od potencijalnog osnivača banke očekuje da svoju sposobnost vođenja institucije dokaže kvalitetom podnesenog zahtjeva, a poznavanje i sposobnost praćenja regulative pokaže time što će zahtjev sadržavati sve propisane elemente. To ovdje nije bio slučaj. U nastavku ćemo pojasniti zašto.

Zadruga za etično financiranje kao osnivač Ebanke d.d. (Etične banke) nije dokazala da su osigurana sredstva za inicijalni kapital banke, što je uvjet za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije prema članku 65. Zakona o kreditnim institucijama. Statutom Etične banke predviđen je kapital od 80 milijuna kuna, a Zakonom o kreditnim institucijama propisan je za banku inicijalni kapital od najmanje 40 milijuna kuna. Prikupljanje takvih iznosa osnivač banke nije dokumentirao ni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Etične banke 11. listopada 2016. godine, niti nakon što je HNB je 15. studenog 2016. zatražio od Zadruge za etično financiranje da u roku od tri mjeseca (a ne do 31. svibnja 2017.) dostavi dodatnu dokumentaciju kojom će dokazati da je ispunjen taj, kao i svi drugi uvjeti za izdavanje odobrenja za rad. Zakonski je zahtjev sukladno članku 65. stavak 1. točka 7. Zakona o kreditnim institucijama da sredstva za osnivanje budu izdvojena u trenutku podnošenja zahtjeva. Izjavljujući da bi ta sredstva bila prikupljena do 31. svibnja 2017. g. Jeras potvrđuje argumentaciju iz rješenja HNB-a: odobrenje za rad banke nije bilo moguće izdati jer dokaz o prikupljanom inicijalnom kapitalu banke nije bio priložen dokumentaciji. A nije niti mogao biti jer sredstva nisu ni bila prikupljena.

S obzirom da zadruga ne raspolaže potrebnim kapitalom, osnivač je planirao povećanje temeljnog kapitala iz uloga članova, i to na osnovu obvezne uplate 12,5% iznosa traženog kredita u obliku dodatnog zadružnog uloga pravnih subjekata. No, tako prikupljeni kapital ne može se priznati u redovni osnovni kapital: posredno korištenje sredstava kredita za povećanje temeljnog kapitala u suprotnosti je s Uredbom (EU) br. 575/2013 koja u članku 28. stavku 1. točki b) propisuje da instrumenti kapitala moraju biti plaćeni, a da njihovu kupnju, izravno ili neizravno ne financira institucija.

Odredbe Statuta Etične banke su u suprotnosti s odredbama Zakona o kreditnim institucijama. Statut Etične banke određuje, naime, da se temeljni kapital može povećati ulozima u novcu, stvarima i pravima, što je protivno odredbi članka 20. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama, prema kojem se temeljni kapital kreditne institucije može povećavati samo ulozima u novcu, a samo iznimno u jasno propisanim slučajevima u pravima, dok je ulaganje stvari isključeno kao mogućnost.

S obzirom da Pravila  Zadruge za etično financiranje propisuju da se uplaćeni ulog vraća članu zadruge nakon prestanka članstva, koje može prestati na pisani zahtjev člana, financijska snaga i eventualno buduće ponašanje zadruge kao jedinog dioničara Etične banke ovise o volji njegovih članova. Stoga se ne može realno očekivati da će zadruga kao jedini dioničar moći osigurati stabilno i dugoročno poslovanje banke u skladu s propisima.

Osobe predložene za predsjednicu i člana uprave Etične banke ne ispunjavaju uvjete iz članka 40., odnosno iz članka 38. Zakona o kreditnim institucijama, a osobe predložene za članove Nadzornog odbora banke ne ispunjavaju uvjete iz članka 45. istog zakona.

Iz dostavljenog prikaza planirane popunjenosti sistematiziranih radnih mjesta na dan početka rada Etične banke sa životopisima osoba predviđenih za pojedina radna mjesta proizlazi da Etična banka nije kadrovski i organizacijski sposobna pružati bankovne i financijske usluge u opsegu i na način predviđen poslovnim planom.

Iz materijala koje su osnivači Etične banke podnijeli uz zahtjev za licenciranje, te materijala kojima su temeljem zaključka dopunili svoj zahtjev posve je očito da nisu ispunili ni uvjete za izdavanje odobrenja za rad banke, niti uvjete za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, a kandidati za članove uprave i nadzornog odbora uvjete za izdavanje suglasnosti HNB-a za obavljanje tih funkcija, sve propisane Zakonom o kreditnim institucijama, propisima koji proizlaze iz tog zakona i propisima Europske unije koji uređuju poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. S obzirom na navedeno, Hrvatska narodna banka morala je odbiti izdati tražena odobrenja i suglasnosti.

Podnositelju zahtjeva stoji na raspolaganju pravni lijek sukladno izrijeci rješenja, a po uklanjanju nedostataka može ponoviti zahtjev.