Poboljšanje sposobnosti apsorpcije gubitaka sistemski važnih institucija preventivni je makrobonitetni alat čiji je cilj ograničiti zarazu koja može proizići iz insolventnosti ili općenito krizne situacije u sistemski važnim institucijama. Globalne sistemski važne institucije (GSV) su velike, međunarodno aktivne i međusobno visoko povezane institucije, koje mogu utjecati na stabilnost globalnog financijskog sustava. Njihov popis svake godine na svojim internetskim stranicama objavljuje Odbor za financijsku stabilnost (FSB). Ostale sistemski važne (OSV) institucije ključne su za nacionalna gospodarstva i nacionalne financijske sustave. U Hrvatskoj ne postoje globalno sistemski važne institucije.
Zaštitni sloj kapitala za ostale sistemski važne institucije ZS (osv) uređuje se člankom 138. Zakona o kreditnim institucijama. HNB jednom godišnje preispituje popis ostalih sistemski važnih institucija kao i propisane stope zaštitnog sloja. Sistemska važnost pojedine OSV kreditne institucije određuju njezina veličina, položaj u bankovnom sustavu Hrvatske i EU-a, opseg njezinih prekograničnih aktivnosti te njezina povezanost ili povezanost bankovne grupe kojoj institucija pripada s ostatkom financijskog sustava. U Hrvatskoj trenutačno posluje sedam OSV kreditnih institucija, čije su stope zaštitnog sloja kapitala za 2025. prikazane u tablici.
Ostale sistemski važne institucije u Republici Hrvatskoj
| OSV kreditna institucija | Stopa zaštitnog sloja (%) |
| Zagrebačka banka d.d., Zagreb | 2,50 |
| Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb | 2,00 |
| Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka | 2,00 |
| Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb | 1,50 |
| OTP banka Hrvatska d.d., Split | 1,50 |
| Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb | 1,00 |
| Addiko Bank d.d., Zagreb | 0,25 |
Priopćenje o rezultatima preispitivanja sistemske važnosti kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (16. prosinca 2024.)