U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, obveze na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju drugog tromjesečja 2026. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 537 mlrd. EUR, što je povećanje od 14,0 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 46,5 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 571 mlrd. EUR, a povećale su se za 14,5 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 45,4 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosila je 551% godišnjeg BDP-a, što je povećanje od 4,0 postotnih bodova u tom tromjesečju i povećanje od 5,6 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP povećale su se za 3,8 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana povećale za 1,5 postotnih bodova, te su na kraju drugog tromjesečja 2026. dosegnule razinu od 586% godišnjeg BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju drugog tromjesečja 2026. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 141 mlrd. EUR ili 3,7% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 14,1 mlrd. EUR ili 11,1%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 33 mlrd. EUR, što je porast od 3,0% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 3,2 mlrd. EUR ili 10,6%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 108,3 mlrd. EUR ili 3,9% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 11,0 mlrd. EUR ili 11,3% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine).

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]

Na kraju drugog tromjesečja 2026. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 143 mlrd. EUR, tj. za 2,9% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 252 mlrd. EUR, što je rast od 3,1% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –109,1 mlrd. EUR, što je za 3,5 mlrd. EUR manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑