U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, obveze na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju četvrtog tromjesečja 2025. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 512 mlrd. EUR, što je povećanje od 4,4 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 29,4 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 538 mlrd. EUR, a povećale su se za 5,5 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 29,9 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju četvrtog tromjesečja 2025. iznosila je 551% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 8,8 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od 11,1 postotni bod u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 8,2 postotna boda u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 12,8 postotnih bodova, te su na kraju četvrtog tromjesečja 2025. dosegnule razinu od 578% godišnjeg BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju četvrtog tromjesečja 2025. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 120 mlrd. EUR ili 2,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 10,8 mlrd. EUR ili 10,0%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 31 mlrd. EUR, što je porast od 2,5% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 3,5 mlrd. EUR ili 12,4%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 88,3 mlrd. EUR ili 2,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 7,4 mlrd. EUR ili 9,1% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine).

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]

Na kraju četvrtog tromjesečja 2025. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 151 mlrd. EUR, tj. 0,1% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 231 mlrd. EUR, što je rast od 0,3% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –80,9 mlrd. EUR, što je za 0,6 mlrd. EUR manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑