Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, nova makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
Snažan rast cijena energenata i sirovina te dodatno narušavanje globalnih lanaca opskrbe uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu zasad nisu ozbiljnije naštetili izgledima za rast hrvatskoga gospodarstva. Tako se rast domaće gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2022. ubrzao na 2,7% u odnosu na prethodno tromjesečje, a prema dostupnim visokofrekventnim pokazateljima sličan intenzitet rasta očekuje se i u drugom tromjesečju. Uz povoljna očekivanja od glavne turističke sezone, realni BDP na razini cijele 2022. mogao bi se povećati za 5,5%. Nepovoljne globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023., kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5%. Premda su kratkoročna očekivanja povoljnija nego u prošloj projekciji, prevladavaju negativni rizici, posebice u slučaju produljenog trajanja i dodatne eskalacije geopolitičke nestabilnosti kojom bi se ugrozila opskrba plinom u Europi, što bi se onda prelilo i na domaće gospodarstvo kroz slabljenje inozemne potražnje, dodatno jačanje inflatornih pritisaka i dugotrajniju neizvjesnost.
Kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, osobito prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, domaća inflacija potrošačkih cijena mogla bi se u 2022. znatno ubrzati (na 9,4%). U 2023. prognozira se usporavanje rasta inflacije na 4,6%, no takva projekcija pretpostavlja, među ostalim, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjivanje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. U slučaju da globalne cijene ostanu povišene duže vrijeme ili da domaći inflatorni pritisci ojačaju, posebno zbog izraženijeg rasta plaća, izgledno je da će i domaća inflacija bila viša od prognozirane.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance mogao bi se u 2022. samo blago smanjiti (na 5,2% BDP-a), ponajviše zbog negativnog utjecaja rastućih uvoznih cijena na bilancu robne razmjene, što će djelomično biti ublaženo rastom neto izvoza usluga, posebice turističkih, te intenzivnijim korištenjem sredstava iz fondova EU-a. U sljedećoj bi se godini višak mogao još više smanjiti (na 3,8% BDP-a) kako se uz daljnji rast manjka u robnoj razmjeni rast neto izvoza usluga bude usporavao, a rast kamatnih troškova pojačavao u odnosu na tekuću godinu.
Očekivani snažniji zaokret u monetarnim politikama, uz jačanje inflacije i povećanu neizvjesnost, potaknuo je pooštravanje globalnih uvjeta financiranja. Istodobno je tečaj kune prema euru ostao stabilan, pri čemu je sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu pomoglo usidriti očekivanja tržišta i prevladati kratkotrajne pritiske na tečaj u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Likvidnost domaćega monetarnog sustava zadržana je na vrlo visokoj razini, što je pomoglo zadržavanju povoljnih troškova financiranja poduzeća i stanovništva. Rast plasmana poduzećima zamjetno se ubrzao, a i kreditiranje stanovništva nastavilo je blago jačati. U nadolazećem će se razdoblju monetarna politika postupno prilagođavati instrumentariju i smjeru djelovanja monetarne politike europodručja, što će rezultirati znatnim popuštanjem monetarnih uvjeta i donekle ublažiti očekivani utjecaj pooštravanja inozemnih uvjeta financiranja na domaće gospodarstvo.
Unatoč nastavku rasta kratkoročnih ranjivosti u nefinancijskom sektoru, s jučerašnjom potvrdom ulaska Hrvatske u europodručje smanjene su strukturne ranjivosti u financijskom sustavu, pa se i ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima blago smanjila na kraju drugog tromjesečja 2022. te se ocjenjuje umjerenom. Naime, iako je domaći gospodarski rast u prvom tromjesečju 2022. bio relativno snažan pod utjecajem oporavka uslužnih djelatnosti od pandemije, negativni rizici u nefinancijskom sektoru i u nadolazećem bi razdoblju mogli ostati naglašeni, čemu pridonose povišena inflacija, usporavanje globalnoga gospodarskog rasta te rast cijena energenata i sirovina u prisustvu zastoja dobavnih lanaca. Nadalje, promjena smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja i posljedično pooštravanje globalnih uvjeta financiranja već su povećali prinose na državne obveznice, a u sljedećem bi se razdoblju mogli odraziti i na porast troška financiranja poduzeća i kućanstava.
Visokim kratkoročnim rizicima u nefinancijskom sektoru pridonosi i ubrzanje rasta cijena nekretnina, koje uz neizvjesne gospodarske izglede i moguć porast tereta servisiranja duga kućanstava zbog strožih uvjeta financiranja i pada realnih dohodaka jača rizik preokreta na tržištu nekretnina. Pritom, kratkoročni rizici u nefinancijskom sektoru djelomice su ublaženi nastavkom dobrih poslovnih rezultata poduzeća, no povoljna kretanja nisu ravnomjerno raspoređena među različitim djelatnostima.
Nasuprot rizicima iz makroekonomskog okružja, oporavak profitabilnosti kao i nastavak povoljnih kretanja ostalih ključnih pokazatelja poslovanja i otpornosti kreditnih institucija, uz smanjeni udio neprihodonosnih kredita, smanjili su kratkoročne rizike u financijskom sektoru. Dodatno, u svjetlu jučerašnje odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., smanjene su strukturne ranjivosti financijskoga i nefinancijskog sektora koje proizlaze iz valutnog i valutno induciranoga kreditnog rizika. S nastavkom procesa uvođenja eura mogu se očekivati i dodatni povoljni učinci koji će ublažavati rast troška financiranja, iako su ti učinci već djelomice uključeni u postojeće uvjete financiranja domaćega nefinancijskog sektora.
U drugom tromjesečju 2022. nije bilo potrebe za prilagodbom mjera makrobonitetne politike Hrvatske narodne banke. Naime, početkom godine u svjetlu povišenih cikličkih ranjivosti povećana je stopa protucikličkog sloja kapitala te se trenutno najavljena razina od 0,5% ocjenjuje kao prikladna. Hrvatska narodna banka nastavlja pratiti razvoj cikličkih rizika kako bi po potrebi mogla dalje prilagođavati svoje makrobonitetne instrumente.
Savjet HNB-a donio je i Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o obveznoj pričuvi, a guverner HNB-a donio je i izmjenu i dopunu Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima, Odluku o izvješćivanju o novčanom tržištu te Odluku o izvješćivanju o tržištu stranih sredstava plaćanja.
Sve navedene odluke donesene su u okviru priprema za uvođenje eura 1. siječnja 2023. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o obveznoj pričuvi određeno je da se od 10. kolovoza 2022. smanjuje stopa za obračun obvezne pričuve s 9% na 5%, a od 14. prosinca 2022. smanjuje se stopa za obračun obvezne pričuve s 5% na 1% te se prelazi na 100%-održavanje obvezne pričuve na računima u HSVP-u za kunski dio obvezne pričuve, odnosno za devizni dio na računima u TARGET-u. Ukupno smanjenje obvezne pričuve iznosit će 34,2 milijarde kuna.
Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima uvodi se postupno dokidanje održavanja deviznih obveza deviznim potraživanjima u dva koraka, i to od kolovoza 2022. minimalni postotak održavanja smanjuje se sa 17% na 8,5% te se od prosinca 2022. obveza u potpunosti dokida. Dokidanje navedene odluke omogućit će bankama slobodno raspolaganje dijelom inozemne aktive u iznosu od otprilike 5 milijardi eura.
Nove odluke o izvješćivanju s novčanog tržišta te tržišta stranih sredstava plaćanja, koje stupaju na snagu od dana uvođenja eura, prilagođene su novim okolnostima.
Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru OTP banke d.d. da Nikola Mikša obavlja funkciju člana uprave te banke, suglasnost Nadzornom odboru KentBank d.d. da Nikolina Cvitanović obavlja funkciju članice uprave banke te je dao suglasnost Nadzornom odboru Privredne banke Zagreb d.d. da Hrvoje Dajak obavlja funkciju člana uprave te banke.
Nadalje, Savjet HNB-a usvojio je izvješće Hrvatske kovnice novca za 2021. te je donio Odluku o osnovnim obilježjima i puštanju u optjecaj prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna "Pelješki most, 2022.".