Savjet Hrvatske narodne banke, na sjednici održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio je najnovija gospodarska i financijska kretanja u zemlji i svijetu i donio nekoliko odluka iz djelokruga najvišeg tijela središnje banke.

U svijetu se u posljednje vrijeme sve zabrinutije govori o najvećoj gospodarskoj krizi za posljednjih pet desetljeća, a ranije prognoze svjetskog gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu spuštaju se na upola niže stope, pa i ispod toga. Velike banke smanjuju svoju kreditnu izloženost a i izravni ulagači postaju oprezniji, osobito u odnosu na tržišta u nastajanju, uključujući i sve tranzicijske zemlje. Uvjeti zaduživanja se pooštravaju, a dospijevaju na naplatu i stare obveze. O takvim okolnostima, po jednodušnoj ocjeni Savjeta HNB, moraju voditi računa i svi nosioci gospodarske i financijske politike u Hrvatskoj. I u otežanim okolnostima izuzetno je važno očuvati makroekonomsku stabilnost, pri čemu osobito važnu ulogu ima fiskalna politika, odnosno odgovarajuće prilagodbe u politici javnih rashoda.

Očekujući da će to imati pozitivnog odraza na snižavanje aktivnih kamatnih stopa banaka i štedionica, Savjet HNB donio je na ovoj sjednici odluku o povećanju kamatne stope koju im središnja banka plaća na izdvojenu obveznu rezervu, i to s dosadašnjih 4,5 posto na 5,9 posto. Osim toga, s obzirom na izmijenjene mogućnosti inozaduživanja, odlučeno je da se obveze polaganja kunskog depozita oslobode inozemni financijski krediti za konverziju u kune i garancije za takve kredite ukoliko je rok njihove otplate duži od jedne godine, a ukida se i obveza polaganja kunskog depozita na devizne depozite stranih banaka s rokom dospijeća dužim od jedne godine. Primljene kunske depozite Hrvatska narodna banka vraćat će 12 mjeseci poslije uplate depozita, bez obzira na ročnost kratkoročnog financijskog kredita odnosno rok valjanosti garancije, pod uvjetom da je kredit u cijelosti otplaćen.