Regulatori financijskih institucija moraju pratiti nastanak fintech kompanija, razumjeti njihove poslovne modele i rizike s kojima su povezane, pomoći fintech kompanijama da shvate i poštuju zakonski okvir u kojemu djeluju te im olakšati izlazak na tržište, istaknula je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na konferenciji "Zagreb financijsko središte – Novi bankarski trendovi i fintech" u organizaciji Poslovnog dnevnika održanoj 29. listopada 2019. u Zagrebu.
Fintech kompanije ulažu sve veće iznose, konkuriraju bankama, ali i suradnjom s bankama postaju dio tradicionalnih bankovnih sustava, rekla je zamjenica guvernera.
Financijske inovacije imaju znatne pozitivne učinke na financijski sustav – one ga mogu učiniti troškovno efikasnijim, fleksibilnijim, agilnijim i povećati zadovoljstvo klijenata pri korištenju financijskih usluga. Također, fintech može pridonijeti porastu financijske uključenosti, poduprijeti razvoj ekonomije dijeljenja i smanjiti asimetričnost glede informiranosti sudionika na financijskim tržištima. Uz nesumnjive dobrobiti, fintech je povezan i s brojnim rizicima – od rizika prevare i dovođenja klijenata u zabludu, preko rizika zloporabe podataka i narušavanja privatnosti, do nepoštenoga konkuriranja licenciranim i reguliranim subjektima i narušavanja odluka gospodarskih subjekata o štednji i investicijama, pa i ugrožavanja monetarne i financijske stabilnosti.
Kao posebnu temu zamjenica guvernera izdvojila je digitalnu valutu središnjih banaka. Naime, središnje banke sve ozbiljnije razmišljaju o izdavanju vlastite digitalne valute te teorijski razmatraju moguće značajke takve digitalne valute u odnosu na njezinu dostupnost, tehnologiju i remuneraciju, a neke središnje banke prešle su u fazu prototipa i mogle bi početi izdavati digitalni novac u nekom srednjem roku, primjerice švedska središnja banka.
Digitalni novac središnje banke bio bi dodatni kanal provođenja monetarne politike jer uklanja ograničenje kamatne stope koje je određeno postojanjem gotovine u fizičkom obliku. S druge strane, prelazak transakcijskog novca iz bankovnog sustava u središnje banke doveo bi do disintermedijacije preko poslovnih banaka, daljnjeg pada njihove profitabilnosti zbog smanjivanja nekamatnih prihoda, potencijalnoga naglog povlačenja depozita iz poslovnih banaka u središnju banku u slučaju panike kao i do rasta pasive bilance središnje banke te otvaranja nimalo trivijalnog pitanja čime uravnotežiti bilancu središnje banke na aktivnoj strani.
U tisućljetnoj monetarnoj povijesti tehnologija novca često se mijenjala, ali je, nasuprot tome, novac oduvijek bio javno dobro s funkcijama mjere vrijednosti, sredstva razmjene i zalihe bogatstva. Otkad postoje središnje banke, ta "arhitektura" upotpunjena je dvoslojnim bankovnim sustavom sastavljenim od poslovnih banaka i središnje banke. Dosad je takav sustav odgovarao izazovima kao što su moralni hazard, ročna transformacija depozita, asimetrične informacije i povjerenje u novac i u bankovni sustav. No, postavlja se i pitanje, zaključila je izlaganje zamjenica guvernera, jesu li dvoslojni bankovni sustav i monopolističko izdavanje novca jedini mogući odgovor na potrebu kompleksnih društava za novcem, bez obzira na to plaćamo li zlatnikom, plastikom, mobilno ili virtualno, ili su samo jedno od mogućih rješenja.