Potaknuta i zaprepaštena napisom u "Jutarnjem listu" od 21.10.2000. godine, u kojemu se pod naslovom "Svaka deseta tvrtka plaćala je mito Saboru, HNB, Predsjedniku i sucima" iznosi da se "30 posto poduzeća (gotovo svako treće) suočilo s potplaćivanjem Hrvatske narodne banke", Hrvatska narodna banka pribavila je integralni tekst dokumenta na koji se taj tekst poziva. Utvrđeno je sljedeće:

1. Navedena interpretacija izvornog teksta u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku narodnu banku nije točna niti korektna. Iz dokumenta se vidi da poduzeća u odnosu na središnje banke nisu ni pitana o "kupovini usluga" već je od njih tražena ocjena "u kojoj mjeri na njihovo poslovanje izravnog utjecaja ima Central Bank mishandling of funds". To je moguće prevesti kao loše/pogrešno/ štetno/ neprimjereno postupanje fondovima od strane središnje banke. Na što se zapravo pritom misli potpuno je nejasno, pa se umjesno i upitati kakve su odgovore na tako sročen upit anketari mogli dobiti od poslovnih ljudi u različitim zemljama i različitim okolnostima. Da središnja banka loše vodi novčanu politiku? Ili da neprimjereno upravlja međunarodnim pričuvama? Da nema dobru regulativu i nadzor banaka? U svakom slučaju, očito je da se ni pitanje ni mogući odgovori ne odnose na "podmićivanje" djelatnika središnjih banaka. Stoga se možemo samo pitati čemu služi da se uz ime Hrvatske narodne banke iznose vrlo ozbiljne optužbe bez ikakvog pokrića?!
2. Ukoliko pisac spomenutog novinskog teksta misli da dovoljno pokriće nalazi u tablici br.2, s naslovom "Mjerenje korumpiranosti gospodarstva (% tvrtki pogođenih "kupovinom"...), u kojoj jedan stupac pripada i središnjim bankama, moramo istaknuti da i toj tablici prethodi objašnjenje autora materijala da se kod tog pokazatelja radi o "mishandling of Central Bank funds". Očito je, dakle, da ni tu nema podloge za tvrdnju da se "30 posto poduzeća u našoj zemlji suočilo s potplaćivanjem Hrvatske narodne banke", kako se prenosi hrvatskoj javnosti.
3. Uz sve nejasnoće i moguće primjedbe, Hrvatska narodna banka nipošto ne podcjenjuje objavljeno istraživanje, niti se tješi mogućim obrnutim tumačenjem prema kojemu čak 70 posto ispitanih nije imalo značajnijih zamjerki na njezino postupanje. Ili činjenicom da je anketa provođena lanjskog ljeta, dakle u vrijeme kad su još bili svježi učinci bankovne krize, u kojoj su zatvorena vrata nekolicine banaka i štedionica, pri čemu su mnogi bankari i poduzetnici optuživali središnju banku i za posljedice svojih promašenih odluka ili pogrešnog izbora. I umjesnom pretpostavkom da bi u neko drugo vrijeme ishod njenog ocjenjivanja bio povoljniji. Želimo naglasiti da je Hrvatska narodna banka uvijek otvorena i za kritičke prosudbe svom radu, ali isto tako očekuje bar minimum korektnosti u iznošenju podataka i ocjena koje se na nju odnose.