Glavnina istraživanja i analitičkih aktivnosti u središnjoj banci provodi se u svrhu podrške izvršavanju funkcija i zadataka središnje banke. Međutim, spoznaje koje se dobivaju takvim analizama zanimljive su i publici izvan središnje banke, pri čemu je prikaz vrsta i razine tehničkih podloga analiza važan za temeljito obavljanje povjerenih nam javnih dužnosti kao i osiguravanje transparentnosti našeg rada., istaknuo je guverner Boris Vujčić na otvaranju treće istraživačke konferencije, koja je održana online 18. prosinca 2020.

Središnje banke, pa tako i Hrvatska narodna banka, rekao je guverner, potiču objavu istraživanja i analiza različitim oblicima znanstvenog i stručnog izvještavanja o rezultatima u svojim redovnim i povremenim publikacijama, znanstvenim časopisima te na javnim skupovima i konferencijama kako bi javnost i neovisni vanjski stručnjaci mogli procijeniti kvalitetu i predložiti načine za unapređenje naših analiza.

Tema ovogodišnje konferencije bila je Anketa o financijama i potrošnji kućanstava, koju je HNB proveo u sklopu harmoniziranog istraživanja koje koordinira Europska središnja banka.

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava jedinstvena je anketa koja daje uvid u podatke o financijskoj i nefinancijskoj imovini, financijskim obvezama te zaposlenosti, dohotku i potrošnji kućanstava za većinu država Europske unije. Ti su podaci središnjim bankama važni za potrebe različitih aspekata provođenja monetarne politike i osiguravanja financijske stabilnosti. Kada se provodi duže vrijeme, Anketa može pružiti dragocjen uvid u evoluciju distribucije imovine te poslužiti kao podloga za niz istraživanja i politika, poput porezne politike, socijalne politike, regulacije tržišta rada itd.

Trenutačno se u zemljama članicama EU-a, unatoč vrlo otežanim uvjetima, provodi četvrti val Ankete.

Oreste Tristani, supredsjedatelj Istraživačke mreže o financijama i potrošnji kućanstava iz Europske središnje banke, predstavio je rezultate trećeg kruga Ankete provedene na razini europodručja, dok je rezultate za Hrvatsku izložio Igor Jemrić.

Tristani je tom prilikom kazao kako podaci iz Ankete pokazuju da je primarna stambena jedinica u kojoj žive građani Hrvatske i Europske unije glavni oblik imovine kućanstava u svim anketiranim državama. To je posebice slučaj u sredini distribucije (srednjoj klasi). Kod siromašnijeg dijela stanovništva veći udjel imaju vozila, dok su kod bogatijih kućanstava jače izraženi drugi oblici imovine poput drugih nekretnina (najčešće kuće za odmor), vlasništva nad poduzećima u kojima su zaposleni te drugi oblici imovine, prvenstveno financijske.

U Hrvatskoj još dominira primarna stambena jedinica, dok su drugi oblici imovine, posebice financijske imovine, manje zastupljeni nego u europodručju. Na to utječe vrlo visok udjel vlasništva nad primarnom stambenom jedinicom u Hrvatskoj, koja je velikim dijelom stečena nasljedstvom, a što je primjetno u svim imovinskim razredima (osim najsiromašnijih, koji nemaju nikakvu imovinu).

Nadalje, istaknuo je Tristani, podaci iz ankete pokazuju se iznimno važnima za razumijevanje transmisijskoga kanala djelovanja monetarne politike. Utjecaj monetarne politike različito utječe na različita kućanstva. Kućanstva se međusobno razlikuju ovisno o svojoj imovinskoj i financijskoj situaciji po graničnoj stopi potrošnje ovisno o dohotku i imovini, strukturi imovine i dohotka te osjetljivosti dohodaka ovisno o fluktuacijama dohotka od rada. Tako i promjene monetarne politike ne djeluju na jednak način na sva kućanstva.

Promjena monetarne politike (kamatne stope) na kućanstva djeluje na dva načina. Promjena kamatnjaka direktno djeluje na kućanstva kroz njihovu odluku o intertemporalnoj potrošnji (prilagodbi potrošnji tijekom vremena) i utjecaj na njihov neto prihod s obzirom na prihod od kamata i trošak otplate kredita. Ocjenjuje se da oko 40 posto djelovanja monetarne politike na kućanstva ide tim kanalom, posebice preko intertemporalne potrošnje.

Međutim još je važniji indirektni kanal, koji sudjeluje s udjelom od 60 posto u prijenosu promjena monetarne politike na kućanstva. Pritom indirektni kanal djeluje putem efekta  (povećanja) dohotka, Fisherova efekta duga (smanjivanja realne vrijednosti duga zbog manjih kamata) te utjecaja na povećanje bogatstva promjenom vrijednosti imovine – nekretnina i dionica.

Prema Tristanovim riječima analiza je pokazala također da kućanstva s većom imovinom i manjim dohotkom snažnije reagiraju na promjene monetarne politike od onih s većim dohotkom. To utječe i na razlike u djelovanju ovog kanala monetarne politike u različitim državama europodručja (kućanstva u Španjolskoj koja imaju manji dohodak i veću imovinu snažnije reagiraju na promjenu monetarne politike od onih u Njemačkoj).

Na konferenciji su i autori istraživanja utemeljenima na mikropodacima iz Ankete predstavili svoje radove. Marina Kunovac u istraživanju "Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj" analizirala je glavne komponente i distribuciju neto imovine kućanstava u Hrvatskoj, uzimajući u obzir različite sociodemografske karakteristike kućanstava, a Mate Rosan i Krunoslav Zauder u radu "Koje kredite uzimamo? Mikroanaliza duga hrvatskih kućanstava" koristili su novi skup podataka kako bi se na mikrorazini istražili uzorci u zaduživanju hrvatskih kućanstava.

Radovi zasnovani na Anketi o financijama i potrošnji kućanstava dostupni su na stranicama Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke.

Household Finance and Consumption Network (2020.):"The Household Finance and Consumption Survey: Results from the 2017 wave", Statistics Paper Series, European Central Bank.

Igor Jemrić i Igeta Vrbanc (2020.): "Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017.", Statistička i metodološka istraživanja, Hrvatska narodna banka.

Marina Kunovac (2020.): "Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj", Istraživanja I-59, Hrvatska narodna banka.

Mate Rosan i Krunoslav Zauder (2020.): "Koje kredite uzimamo? Mikroanaliza duga hrvatskih kućanstava", Working Paper W-061, Hrvatska narodna banka.