Prema konačnim podacima statistike državnih financija za treće tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju rujna 2023. godine iznosilo je 47,9 mlrd. EUR, čime je ostalo na približno istoj razini kao i na kraju lipnja 2023. (ostvaren je pad od svega 0,8 mil. EUR), a u odnosu na kraj rujna 2022. taj je dug veći za 2,1 mlrd. EUR (ili 4,6%). Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 0,1 mlrd. EUR (ili 0,8%) i porasta unutarnjeg duga za 2,2 mlrd. EUR (ili 7,1%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 0,4 mlrd. EUR (ili 1,2%), a inozemni dug smanjio se za 0,4 mlrd. EUR (ili 2,8%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni dug na kraju rujna 2023. godine iznosio je 64,4% BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je udio iznosio 69,8%, što je smanjenje od 5,4 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 2,1 postotna boda u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 66,5%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države[3]. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (66,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,3%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 2,9%). Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2023. godine bio za 0,9 mlrd. EUR (ili 39,7%) manji u odnosu na kraj rujna 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 2,9 mlrd. EUR (ili 6,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodnih četiriju tromjesečnih BDP-a. ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑