Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom drugog tromjesečja 2024. iznosio je –895 mil. EUR, u odnosu na –96 mil. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom drugog tromjesečja 2024. zabilježen je pozitivan saldo od 74 mil. EUR (neto odljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine 311 mil. EUR.
• Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosi –24,1 mlrd. EUR ili –30,2% BDP-a. U odnosu na drugo tromjesečje 2023. negativan saldo smanjen je za 420 mil. EUR (udio u BDP-u iznosio je –33,8%).
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosi 63,3 mlrd. EUR ili 79,2% BDP-a.
• Podaci vremenskih nizova statistike odnosa s inozemstvom na koje se odnosi ovo statističko priopćenje revidirani su u odnosu na prethodno objavljene podatke. Informacije o provedenoj reviziji mogu se pronaći na poveznici.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u drugom je tromjesečju 2024. ostvaren manjak od 895 mil. EUR, što je za 799 mil. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome je najviše pridonio podračun robe čiji je negativan saldo veći za 332 mil. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine i kapitalni račun čiji se saldo smanjio za 451 mil. EUR, ponajviše zbog nižih iznosa raspoređivanja fondova EU-a sa značajkama kapitalnih transfera na krajnje korisnike nego u istom tromjesečju prethodne godine kada su ti iznosi bili neuobičajeno visoki. Salda usluga, primarnog i sekundarnog dohotka^[1] neznatno su se promijenila u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun
^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Izvor: HNB

Neto odljev kapitala (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance (Slika 2.) u drugom je tromjesečju 2024. iznosio 74 mil. EUR, što je za 237 mil. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Zabilježeni neto odljev kapitala pretežno je rezultat nešto većeg odljeva na računu portfeljnih ulaganja (318 mil. EUR). Istodobno je zabilježeno povećanje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Neto odljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je zanemarivih 12 mil. EUR, a na podračunu ostalih ulaganja zabilježen je neto priljev kapitala od 405 mil. EUR.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun
^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,33 mlrd. EUR ili 1,7% BDP-a, a za cijelu 2023. godinu, za usporedbu, zabilježeno je 2,54 mlrd. EUR, odnosno 3,2% BDP-a. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i neto odljev na financijskom računu od 2,65 mlrd. EUR ili 3,3% BDP-a, u odnosu na neto odljev od 3,81 mlrd. EUR ili 4,8% BDP-a, zabilježen u 2023. godini.

Tablica 1. Platna bilanca
^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosilo je –24,1 mlrd. EUR, što znači povećanje negativnog salda za 0,67 mlrd. EUR u odnosu na prvo tromjesečje 2024. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja pogoršao s –30,0% BDP-a, koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja 2024., na –30,2% BDP-a. U odnosu na drugo tromjesečje 2023. negativan saldo smanjio se za 420 mil. EUR (udio u BDP-u iznosio je –33,8%).

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

S obzirom na udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja (Slika 4.), udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u na kraju drugog tromjesečja 2024. neznatno se povećao s 5,1% na 5,2% u odnosu na kraj prvog tromjesečja 2024., a udio neto vlasničkih ulaganja neznatno se smanjio, s –35,2% na –35,4%. Za usporedbu, udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u u drugom tromjesečju 2023. iznosio je –2,6%, a neto vlasničkih –32,0%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosilo je 63,3 mlrd. EUR ili 79,2% BDP-a, što je za 1,2 mlrd. EUR više, ali za 0,2% postotna boda BDP-a manje nego na kraju prvog tromjesečja 2024. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (76,4% ukupnog bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na prvo tromjesečje 2024. za 2,2 mlrd. EUR, tj. povećalo se za 1,5 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga.
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja.

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑