Najnovija novčana i gospodarska kretanja u zemlji i analiza kreditne i kamatne politike hrvatskih banaka u prošloj godini bile su središnje teme rasprave na redovitoj mjesečnoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba.
Podaci o kretanju cijena u veljači - maloprodajne cijene porasle su prema prethodnom mjesecu za 0,4 posto i troškovi života za 0,7 posto , dok su cijene proizvođača bile za 0,1 posto manje - potvrđuju ranije procjene da će uvođenje poreza na dodanu vrijednost izazvati jednokratni cjenovni pomak, nakon kojega se može očekivati smirivanje. Ova velika promjena u poreznom sustavu prošla je i bez bilo kakvih zamjetnijih poremećaja u ukupnoj likvidnosti. Dosad raspoloživi pokazatelji govore o povoljnim učincima spomenutog poreza glede ravnomjernog punjenja državnog proračuna. Stoga se u predstojećem razdoblju ne nameće potreba niti kratkoročnog zaduživanja državnog proračuna kod središnje banke, ali je neophodna njihova kontinuirana suradnja kako bi se tokovi novca usklađivali tako da bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost cijena i tečaja kune.
Promjene u novčanoj politici zasad nisu potrebne. Plasmani banaka rasli su, doduše, i na početku ove godine u visokim iznosima - siječanjski prirast plasmana iznosio je oko 700 milijuna kuna - ali ipak sporije nego u prošloj godini. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane porasla je za 0,6 postotnih poena i iznosila je oko 14,7 posto, dok je prosječna kamatna stopa na kunske depozite povećana za 0,3 postotna poena i sada je na razini 4,67 posto. Likvidnost je zadovoljavajuća, tako da su banke krajem veljače držale u blagajničkim zapisima HNB oko 946 milijuna kuna, što je više nego krajem prethodnog mjeseca. Intervencija središnje banke na deviznom tržištu tijekom prošloga mjeseca nije bilo, a tečaj kune ostao je stabilan.
Članovi Savjeta upoznati su s rezultatima prve obrade istraživanja u koje je uključeno 55 hrvatskih banaka, a kojim se nastojao dobiti što potpuniji uvid u vođenje kreditne i kamatne politike, organiziranost i pozornost koju posvećuju procjeni rizičnosti projekata i korisnika kojima odobravaju sredstva, te drugim sastojcima zdravog i stabilnog bankovnog poslovanja. Iz tog istraživanja nastojat će se izvući pouke kojim mjerama bi središnja banka mogla poticati daljnji razvoj i stabilnost bankovnog sustava, kako bi se što spremnije sučeljavao sa rastućom konkurencijom i novim izazovima u suvremenom financijskom poslovanju. Na zahtjev Nadzornog odbora Dubrovačke banke d.d. Savjet HNB ocijenio je da predloženi kandidat za predsjednika Uprave te banke Dario Kaurić ispunjava propisane uvjete i dao prethodnu suglasnost za njegovo imenovanje, a isto takvu suglasnost dobila je i nova uprava zagrebačke Centar banke d.d., čiji Nadzorni odbor je za mjesto predsjednice Uprave odabrao Gordanu Zrinšćak, a za članice Uprave Ljiljanu Podhraški i Ružicu Vađić.
Savjet HNB nastavit će svoj rad bez trojice dosadašnjih članova - Marina Kružićevića, Borislava Škegre i Branka Vukmira - kojima je istekao šestogodišnji mandat na ovoj dužnosti, tijekom kojega su svojim savjesnim i predanim radom dali značajan doprinos ukupnim dosadašnjim učincima središnje novčane institucije.