Ukupna inflacija u veljači
Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC)[1] prema prvoj procjeni u veljači 2026. ubrzala se na 3,9% s 3,6% u siječnju (Slika 1. i Tablica 1.), kao rezultat ubrzavanja rasta cijena hrane i energije. Za razliku od toga, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) zadržala se na razini od 3,9% iz siječnja. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u veljači se ubrzala na 3,8%, s 3,4% u siječnju. Ukupna inflacija (HIPC) u europodručju u veljači 2026. se ubrzala na 1,9% s 1,7% koliko je iznosila u prethodnom mjesecu, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u veljači blago povećala na 2,0 postotna boda s 1,9 postotnih bodova u siječnju. Inflacija u europodručju se u veljači ubrzala kao rezultat ubrzavanja temeljne inflacije i rasta godišnje stope promjene cijena energije. Pritom se temeljna inflacija ubrzala na 2,4% s 2,2% zahvaljujući ubrzanju godišnjeg rasta cijena obiju njezinih komponenti (usluga i industrijskih proizvoda).
Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj
Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za veljaču 2026. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente
Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS
Komponente inflacije u Hrvatskoj u veljači
Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena HIPC-om, u veljači se ubrzala kao rezultat ubrzavanja rasta cijena hrane i energije. Nakon što se gotovo kontinuirano usporavala od kolovoza 2025. do siječnja 2026., inflacija cijena hrane se ponovno ubrzala na 3,9% s 3,2% u siječnju uglavnom zbog novih tekućih pritisaka na cijene neprerađene hrane. Pritom je inflacija cijena neprerađene hrane ubrzala na 6,5% s 3,9% u siječnju, dok je inflacija cijena prerađene hrane ostala na 2,9% iz siječnja. Rast cijena energije se u veljači ubrzao na 3,7% s 3,1% u siječnju što odražava više cijene sirove nafte na međunarodnom tržištu, kao i nepovoljan učinak baznog razdoblja (iz izračuna godišnje stope promjene cijena energije izlazi niska mjesečna stopa promjene tih cijena u veljači prethodne godine). Nadalje, zabilježeno je blago usporavanje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda (na –0,2% s –0,1%), dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena u odnosu na siječanj te iznosi 7,2%. Međutim, usluge i dalje bilježe visoku godišnju stopu rasta u uvjetima izraženog rasta plaća, solidne domaće potražnje i ranijeg rasta određenih administrativnih cijena (najamnina, naknade za uporabu cesta, odvoza smeća i odvodnje otpadnih voda). Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji te su u veljači ukupnoj inflaciji od 3,9% pridonosile s 2,4 postotna boda, dok je doprinos cijena hrane iznosio 1,1 postotni bod.
Ukupna inflacija mjerena IPC-om u veljači se ubrzala na 3,8% s 3,4%, pri čemu se godišnja stopa rasta cijena hrane ubrzala na 3,6% s 3,0% u siječnju, usluga na 7,7% sa 7,2% te energije na 4,3% s 3,6%. Za razliku od toga, godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda se u veljači smanjila na –0,1% s 0,1% iz siječnja. Doprinos inflacije cijena usluga ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena povećao se na 2,0 postotna boda, a doprinos inflacije cijena hrane na 1,1 postotni bod. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u veljači smanjila na svega 0,1 postotni bod, dosegnuvši najmanju razliku od travnja 2023. godine (Slika 2.).
Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
-
Od siječnja 2026. godine uvode se promjene u izračunu HIPC-a. Među najvažnijim promjenama ističe se primjena nove Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, verzija 2. (ECOICOP, ver. 2.). Osim toga, u izračun HIPC-a uključuje se nova kategorija, Igre na sreću. Uvođenje nove klasifikacije nije utjecalo na povijesnu vremensku seriju ukupnog HIPC-a (2015. = 100), koja je ostala nepromijenjena do druge decimale. Nadalje, bazna godina za harmonizirane indekse potrošačkih cijena mijenja se s 2015. = 100 na 2025. = 100. Iako preračun na novo bazno razdoblje za indekse načelno ne utječe na već objavljene stope promjene, u nekim slučajevima zbog zaokruživanja može doći do vrlo male promjene. Budući da se nacionalni IPC izračunava prema metodologiji koja je u skladu s Eurostatovom metodologijom za harmonizirane indekse potrošačkih cijena, sve se promjene istodobno primjenjuju i u nacionalnom IPC-u. ↑