Ukupna inflacija u veljači

Prema prvoj procjeni Eurostata ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u veljači 2025. se usporila na 4,7% s 5,0% zabilježenih u siječnju (Slika 1. i Tablica 1.), dok se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) usporila na 4,5% s 4,7%. Usporavanje ukupne inflacije u veljači bilo je rezultat usporavanja inflacije cijena svih glavnih komponenata. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) se također usporila, s 4,0% u siječnju na 3,6% u veljači. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u veljači se povećala. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u veljači 2025. blago usporila na 2,4% s 2,5% u siječnju te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u veljači smanjila u odnosu na siječanj. Usporavanju inflacije na razini cijelog europodručja u veljači su pridonijele cijene energije i usluga. Temeljna inflacija u europodručju u veljači se blago usporila na 2,6%, nakon pet mjeseci stagnacije na razini od 2,7%.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za veljaču 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u veljači

Usporavanju ukupne inflacije (mjerene HIPC-om) u veljači pridonijelo je usporavanje inflacije cijena svih glavnih komponenata, a ponajviše inflacije cijena energije (na 3,9% s 5,1% u siječnju) i inflacije cijena usluga (na 7,8% s 8,2% u siječnju). Kao rezultat spomenutog usporavanja inflacije cijena usluga, ali i usporavanja inflacije cijena industrijskih proizvoda (na 0,4% s 0,6% u siječnju), temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se usporila s 4,7% u siječnju na 4,5% u veljači. Nadalje, inflacija cijena hrane tek se blago usporila u veljači (na 5,6% s 5,7% u siječnju), nakon prethodna dva mjeseca ubrzavanja. Unatoč usporavanju inflacije cijena usluga, one nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena (mjerenoj HIPC-om) od 4,7% usluge pridonose s 2,5 postotnih bodova, a hrana s 1,6 postotnih bodova.

Smanjenju ukupne inflacije (mjerene IPC-om) najviše je pridonijelo usporavanje inflacije cijena usluga (na 5,7% sa 6,3%) te u nešto manjoj mjeri i usporavanje inflacije cijena energije i industrijskih proizvoda, dok se inflacija cijena hrane zadržala na razini od 4,9%. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u veljači je iznosila 1,1 postotni bod. Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije uglavnom proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga koji je kod HIPC-a iznosio spomenutih 2,5 postotnih bodova naprema 1,5 postotnih bodova koliko su usluge doprinijele inflaciji mjerenoj IPC-om. To je rezultat izraženijeg godišnjeg rasta cijena usluga mjerenog HIPC-om te većeg udjela usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 5,0% u siječnju na 4,7% u veljači – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje inflacije ostvareno u veljači 2025. tako odražava negativne tekuće pritiske kod svih komponenata, osim usluga čije je usporavanje u potpunosti rezultat povoljnih baznih učinaka (Slika 2.). Povoljni bazni učinci djelovali su i na usporavanje inflacije cijena energije, dok su s druge strane nepovoljni bazni učinci ublažili smanjenje inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda. Mjesečna inflacija cijena svih glavnih komponenata inflacije (osim industrijskih proizvoda) u veljači je bila iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u veljači 2025. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑