Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) blago su porasli tijekom listopada, a njihove stope rasta na godišnjoj razini zadržale su se na vrlo visokoj razini. Porastu monetarnih agregata kontinuirano najviše pridonose devizne transakcije s inozemstvom (odnosno rast NIA-e) pa monetarni agregati rastu znatno brže od domaćih plasmana.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u listopadu nakon što su se u prethodna dva mjeseca smanjivali.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) blago su porasla u listopadu (za 0,7 mlrd. kuna ili 0,2%, na osnovi transakcija) u odnosu na rujan kao odraz rasta neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava i nepromijenjene neto inozemne aktive (NIA), te su na kraju mjeseca iznosila 399,5 mlrd. kuna (Tablica 1.). Mjesečni rast NDA-a uglavnom je rezultat rasta neto potraživanja od središnje države (pritom su potraživanja stagnirala, a smanjili su se kunski depoziti države kod HNB-a) i rasta plasmana domaćim sektorima. U listopadu je novčana masa (M1^[2]) također porasla za 0,7 mlrd. kuna (0,4%) zahvaljujući rastu depozitnog novca svih domaćih sektora (Tablica 3.), a kvazinovac ostao je na gotovo istoj razini kao prethodni mjesec. Promatrano na godišnjoj razini, stopa rasta M4 blago se usporila s 11,4% u rujnu na 11,2% u listopadu, a M1 s 20,7% na 20,6%, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno snažnijeg rasta M4 i M1 u listopadu prošle godine (Slika 1.). Snažnom godišnjem rastu M4 i M1 ponajviše je pridonijelo kreiranje novca putem deviznih transakcija s inozemstvom (odnosno rast NIA-e) i kontinuirano snažna sklonost deponenata povećanju iznosa depozita na transakcijskim računima u okružju niskih kamatnih stopa.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u listopadu za 1,2 mlrd. kuna ili 0,5% (na osnovi transakcija) u odnosu na mjesec ranije te su na kraju mjeseca iznosili 242,7 mlrd. kuna. Pritom se njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 4,5% u listopadu, s 4,1% u rujnu (Slika 2.). Mjesečni prirast plasmana gotovo je u cijelosti odraz rasta kredita koji su u listopadu iznosili 236,9 mlrd. kuna (Tablica 2.). Gledano po sektorima, porasli su krediti stanovništvu (0,5 mlrd. kuna ili 0,3%) kao i krediti poduzećima (0,5 mlrd. kuna ili 0,6%), a vidljiv je i porast kredita ostalim financijskim institucijama (0,2 mlrd. kuna ili 1,7%). Rastu kredita stanovništvu ponajviše su pridonijeli stambeni krediti (0,2 mlrd. ili 0,3%), iako je njihov rast primjetno manji nego što je bio tijekom provedbe novoga kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita pa su na godišnjoj razini tek blago ubrzali rast (s 11,2% u rujnu na 11,3% u listopadu). Gotovinski nenamjenski krediti također su ostvarili rast od 0,2 mlrd. kuna ili 0,3% na mjesečnoj razini, pri čemu se njihova godišnja stopa rasta ubrzala s 1,3% na 1,6%. Kao posljedica toga, godišnja se stopa rasta kredita stanovništvu blago ubrzala s 4,8% na 4,9%. Krediti poduzećima pak znatno su ubrzali rast na godišnjoj razini (s 1,0% na 1,8%) s obzirom na to da su se u istom razdoblju prošle godine smanjili.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s listopadom 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑