Ukupna likvidna sredstva (M4) povećala su se u lipnju 2019. za 3,9 mlrd. kuna (1,2%) te su na kraju mjeseca iznosila 323,3 mlrd. kuna (Tablica 1.). Mjesečnom rastu M4 pridonijelo je povećanje neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava, posebice HNB-a, a pad neto domaće aktive (NDA) djelovao je u suprotnom smjeru. Rast NIA-e HNB-a i istodobno smanjenje NDA zbog rasta depozita države kod HNB-a posljedica su izdanja desetogodišnje euroobveznice Ministarstva financija polovinom lipnja u iznosu od 1,5 mlrd. EUR. Usto, zabilježen je i rast NIA-e kreditnih institucija zbog priljeva s osnove transakcija s inozemstvom. Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) ubrzao se u lipnju na 4,6%, na osnovi transakcija (Slika 1.). Pritom se godišnji rast novčane mase (M1) blago ubrzao te je na kraju lipnja iznosio 15,2%, a godišnji pad kvazinovca usporio se na 1,2% (na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim državi) porasli su u lipnju za 0,8 mlrd. kuna (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 226,9 mlrd. kuna. Na godišnjoj se razini rast ukupnih plasmana usporio te je u lipnju iznosio 3,6% (Slika 2.), čemu je pridonio pad plasmana nefinancijskim poduzećima od –1,0% na godišnjoj razini (odnosno 0,9% ako se isključi negativan učinak aktiviranja državnih jamstava izdanih brodogradilištima). Osim brodogradilišta, na nepovoljna kretanja plasmana djelovao je i učinak provedbe nagodbe grupe Agrokor, pri čemu je dio potraživanja kreditnih institucija prema domaćim kompanijama unutar grupe prebačen na inozemne kompanije unutar grupe. Kada je riječ o stanovništvu, godišnji rast plasmana tom sektoru u lipnju se neznatno usporio na 6,7% (Tablica 2.). Pritom se godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita blago usporio na 12,2%, a rast stambenih kredita neznatno se ubrzao na 4,2%. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u lipnju iznosio 1,8%, bio je zamjetno manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s lipnjem 2019. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije