Na konferenciji Challenges of Europe: Design for the Next Generation, u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Splitu, Davor Kunovac, izvršni direktor Sektora istraživanja i Milan Deskar-Škrbić, direktor Direkcije za monetarnu politiku, organizirali su posebne sesije o središnjem bankarstvu, na kojima su, osim kolega iz HNB-a, svoje radove prezentirali kolege iz Europske središnje banke (ESB) i engleske središnje banke (Bank of England).

Davor Kunovac, Milan Deskar-Škrbić i Lana Ivičić (Direkcija za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost) moderirali su posebne sesije o inflaciji, monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti, na kojima je predstavljeno ukupno trinaest istraživačkih radova.

Ivan Mužić iz Direkcije za monetarnu politiku prezentirao je rad Price effects of joining the euro area: Evidence from Croatia o ranim učincima uvođenja eura na cijene u Hrvatskoj, napisan u koautorstvu s Michaelom Weberom (The University of Chicago), Juricom Zrncom (HNB) i Ivanom Žilićem (HNB). U radu se analiziraju podaci iz mikrobaza o cijenama te autori zaključuju kako je učinak uvođenja eura na cijene bio relativno blag. Autori također pokazuju da je prelazak na euro u Hrvatskoj bio praćen padom potrošačke percepcije i očekivanja inflacije.

Jurica Zrnc iz Direkcije za monetarnu politiku prezentirao je rad Loan supply and prices (u koautorstvu s Martinom Pintarićem iz iste direkcije), u kojem analiziraju prijenos bankovnih šokova ponude kredita na cijene. Rezultati pokazuju da nepovoljni šokovi ponude kredita potiču poduzeća na povećanje cijena zbog povećanja troškova financiranja. Tržišna moć poduzeća važan je faktor koji određuje snagu prijenosa financijskih šokova na cijene. Analiza također pokazuje da nepovoljni financijski šokovi povećavaju učinak rastućih troškova energije na cijene. Analiza je aktualna s obzirom na rasprave o potencijalnim nepovoljnim učincima stezanja monetarne politike na financijsku stabilnost i posljedičnu inflaciju.

Nakon toga predstavljen je rad The Regional Effects of Monetary Policy in the Euro Area: Does One Size Fit All or None?, Karla Kotarca (Valcon) te Davora Kunovca i Ozane Nadoveza iz Direkcije za monetarnu politiku, u kojem se s pomoću strukturnoga dinamičkog faktorskog modela analiziraju poslovni ciklusi 165 regija u 11 zemalja europodručja. U radu se najprije analizira doprinos simetričnih i asimetričnih šokova regionalnoj ekonomskoj aktivnosti te, nakon toga, i reakcija regionalnog BDP-a na šokove monetarne politike ESB-a. Rezultati pokazuju kako su simetrični šokovi u prosjeku dominantni pokretači regionalnih ciklusa, a slijede ih šokovi karakteristični za pojedine države. Šokovi specifični za pojedine regije u prosjeku su se pokazali najmanje važnima. S druge strane, ekonomska aktivnost većine zemalja na šokove monetarne politike ESB-a u prosjeku reagira slično kao i ekonomska aktivnost europodručja, ali uz izraženu regionalnu heterogenost. Naime, pokazalo se da su regionalni ciklusi zemalja čiji su poslovni ciklusi povremeno neusklađeni s agregatnim ciklusom europodručja (Španjolske, Irske, Grčke i Portugala) uglavnom uzrokovani asimetričnim šokovima na razini cijele zemlje, a ne regija. S druge strane, regionalni čimbenici igraju najvažniju ulogu u heterogenosti regionalnih reakcija na šokove monetarne politike ESB-a u zemljama u kojima bi nacionalna monetarna politika bila poprilično slična onoj ESB-ovoj (Francuskoj, Italiji, Belgiji i Nizozemskoj). Autori su stoga zaključili kako su karakteristike europodručja povezane s kriterijima optimalnoga valutnog područja vrlo slične bilo da se analiziraju na regionalnoj ili na nacionalnoj razini.

Ivan Žilić iz Direkcije za ekonomske analize predstavio je zajednički rad s Ivanom Mužićem iz Direkcije za monetarnu politiku Price regulation in a high inflation environment: Lessons from dairy products in Croatia o učincima ograničavanja cijena prehrambenih artikala koje je uvedeno u rujnu 2022. godine. Točnije, u radu se istražuje kako je zamrzavanje cijene trajnog mlijeka s 2,8% mliječne masti utjecalo na cijenu i dostupnost ograničenog artikla, ali i supstituta – ostalih vrsta mlijeka. Koristeći se uzorkom dućana u Hrvatskoj te Sloveniji i Bosni i Hercegovini, koje služe kao kontrolne grupe, autori nalaze kako je mlijeko čija je cijena zamrznuta, u prosjeku za 35% jeftinije nego što bi bilo da ograničenja cijene nije bilo, dok se istodobno ne bilježi dodatni porast cijena ostalih vrsta mlijeka uzrokovan mjerom. Također, autori ne pronalaze nestašice trajnog mlijeka jer se ograničeni artikl mogao naći u dućanima, ali bilježe kako su bliski supstituti mlijeka čija je cijena zamrznuta postali relativno dostupniji u dućanima. Autori, na osnovi detaljnih podataka o potrošnji kućanstva, zaključuju da je učinak ove mjere na smanjivanje ukupne inflacije minoran, ali postoji distribucijski gradijent jer je mjera više pomogla kućanstvima s nižom razinom dohotka.

Treći dan konferencije Bono Beriša iz Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost, prezentirao je svoj rad Do Specialised Banks Lend to Croatian Zombies?, koji ispituje kako banke pri većoj izloženosti u određenom sektoru uspijevaju smanjiti kreditiranje insolventnih poduzeća i time smanjiti kvarenje kreditnog portfelja. Također, analiza je kontrolirala tzv. meke (engl. soft) informacije, koje također mogu indirektno prikazati izloženost banke prema određenom poslovnom subjektu. Obuhvaćajući razdoblje od 2011. do 2021. godine, prikazano je da pri većoj specijalizaciji banke neki zombiji dobivaju manje dodatnoga kreditiranja u usporedbi sa zdravim tvrtkama. Međutim utvrđeno je da odnosi banaka i insolventnih poduzeća mogu imati ključnu ulogu u daljnjem kreditiranju. Tako, duljina odnosa između banke i poslovnih subjekata te povećani udio banaka u dugu tvrtke mogu dodatno smanjiti ponudu kredita, dok neki zombiji dobivaju dodatno financiranje s dužom interakcijom njih i banke. Također, uračunavajući i karakteristike poduzeća iz financijskih izvještaja, utvrđeno je da banke više kreditiraju manja, likvidnija, profitabilnija, kapitaliziranija i mlađa poduzeća. U analizi je također ispitan događaj kada tvrtke zombiji traže novu banku zbog odlaska prethodnog vjerovnika, gdje ovisno o definiciji zombija može doći do pogoršanja kvalitete portfelja banke koja je preuzela tvrtke zombije.

Na kraju je predstavljen rad Maje Sabol iz Direkcije za monetarnu politiku pod nazivom Easier said than done: Predicting downside risks to house prices in Croatia, u koautorstvu s Tihanom Škrinjarić iz engleske središnje banke. Istraživanje autorica prvo je takve vrste za tržište nekretnina u Hrvatskoj. Metodom kvantilne regresije identificirani su glavni čimbenici rizika (realni BDP, kamatne stope, stambeni krediti i broj građevinskih dozvola) za pad realnih cijena nekretnina (engl. house price-at-risk, HaR) u razdoblju od prvog tromjesečja 2002. do trećeg tromjesečja 2022. Također, u radu se ocjenjuju negativni rizici za kretanje realnih cijena nekretnina u idućem razdoblju. Na temelju empirijskih analiza autorice zaključuju da su se negativni rizici na tržištu stambenih nekretnina povećali posljednjih godina i povećana je vjerojatnost moguće korekcije cijena u idućem razdoblju. Predloženi pristup pomaže u praćenju neizvjesnosti povezanih s prognoziranjem realnih cijena nekretnina i identificiranju čimbenika koji utječu na cijene. Dobiveni rezultati važni su za niz politika koje utječu na tržište stambenih nekretnina. Provedeno istraživanje posebno je važno donositeljima makrobonitetnih politika i služi kao polazišna točka za praćenje sistemskih rizika za financijsku stabilnost.

Na posebnim sesijama također su prezentirani sljedeći radovi kolega iz ESB-a i BoE-a:

Monetary policy and the effects on inflation of green transition, Alessandro Ferrari (ESB) i koautori

Monetary and macroprudential policy: friends or foes?: Insights from an extended 3D DSGE model, Mara Pirovano (ESB) i Michele Azzone (Politecnico di Milano)

Some implications of micro price setting evidence for inflation dynamics and monetary transmission, Luca Dedola (ESB) i grupa autora

Price adjustment in the euro area in the low inflation period: evidence from consumer and producer micro price data, Sergio Santoro (ESB) i grupa autora

Inflation heterogeneity at the household level, Georg Strasser (ESB) i grupa autora

Macroprudential policy in the high inflation environment: Sailing unchartered waters, Carsten Detken (ESB), Jan Klasco (NBS), Reiner Martin (NBS)

An Unconventional FX Tail Risk Story, Eddie Gerba (Bank of England) i koautori