Sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke Sandrom Švaljek u emisiji Intervju tjedna na radiju Laganini FM razgovarao je Davor Rendulić.

Zamjenica guvernera rekla je da se procjenjuje kako će Hrvatska samo ove godine zbog pandemije izgubiti desetinu BDP-a i pad ukupnoga gospodarstva bit će oko 9%. Istaknula je da će kriza biti dugotrajnija nego što se to činilo na proljeće, a pozitivnim je ocijenila pojavu cjepiva.

"S pojavom cjepiva prilično realno možemo očekivati da će gospodarstvo rasti otprilike 5% sljedeće godine. No, to nas još uvijek neće vratiti tamo gdje smo bili prije krize", kazala je zamjenica guvernera.

Odgovarajući na pitanje o deviznim intervencijama HNB-a zamjenica guvernera pojasnila je da je Hrvatska visokoeuroizirana zemlja, zbog čega je važno da tečaj kune prema euru prejako ne oscilira; veća deprecijacija tečaja odrazila bi se na sve one koji imaju kredite u eurima, a, s druge strane, prevelika aprecijacija tečaja pogodila bi izvozni sektor.

Osvrnula se i na sredstva iz europskih fondova navodeći da će i oni bitno utjecati na gospodarski rast; u 2019. godini ukupna sredstva iz fondova Europske unije iznosila su 2,8% bruto domaćeg proizvoda, a očekuje se da će u 2021. iznositi oko 4,5% BDP-a.

Govoreći o povećanoj potražnji za stambenim kreditima zamjenica guvernera HNB-a kazala je da se država koristila instrumentima pomoći gospodarstvu koji su se odnosili na potporu za očuvanje radnih mjesta te je time očuvana zaposlenost i kreditna sposobnost zaposlenih. Također, država je nastavila i s mjerama subvencioniranja stambenih kredita, što je utjecalo na potražnju za stambenim kreditima. S druge strane, potražnja za gotovinskim nenamjenskim kreditima ove godine bitno je manja od prošle godine. Kamatne su stope pak na dosad najnižim razinama.

U vezi s povećanjem štednje Sandra Švaljek istaknula je da se štednja povećala zbog nekoliko razloga; osim što građani nisu mogli trošiti kao prije, oni su i štedjeli zbog opreza.

Prvi mogući datum ulaska Hrvatske u europodručje jest 1. siječnja 2023., kazala je zamjenica guvernera objasnivši pritom da to ovisi o ispunjavanju zadanih maastriških kriterija koji su, unatoč pandemiji, ostvarivi; javni dug u ovoj će godini porasti, ali procjenjuje se da će on sljedeće godine padati zadovoljavajućom dinamikom te da će Hrvatska i taj kriterij ispuniti.