Guverner Boris Vujčić razgovarao je s novinarkom Večernjeg lista Ljubicom Gatarić. Intervju je objavljen 15. listopada 2022.

Za dva i pol mjeseca Hrvatska će uvesti euro. Nijedna druga članica Europske unije nije preuzimala zajedničku valutu u tako turbulentnom okruženju kao što to čini Hrvatska. U razgovoru s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem doznajemo kako teku tehničke pripreme, hoće li inflacija dodatno zagorčati taj proces, što mogu očekivati hrvatski građani i poduzetnici u mjesecima i godini pred nama.

Inflacija je tvrdokornija nego što se mislilo, vaša prethodna procjena bila je da bi tijekom ljeta moglo doći do laganog smirivanja. No rujanski je skok cijena u europodručju bio značajan. Čemu se mi možemo nadati do kraja godine?

Tijekom ljetnih mjeseci ponovno su snažno porasle cijene prirodnog plina i električne struje na europskom tržištu. Nastojanja da se stvore zalihe za zimu i drastična smanjenja isporuka ruskog plina Europi tako su dale dodatni impuls već visokoj inflaciji. No, s postupnim punjenjem skladišta, stabiliziraju se i cijene plina, a primjetno je pojeftinila sirova nafta, kao i velik broj ostalih sirovina. Osim toga, Vlada je jesenskim paketom mjera ograničila cijene nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, električne energije, prirodnog plina i toplinske energije. U istom smjeru djeluje i osjetno usporavanje rasta gospodarske aktivnosti, postupna obnova opskrbnih lanaca kao i porast kamatnih stopa zbog brzog zatezanja monetarne politike. Zbog svega toga se u sljedećim mjesecima može očekivati stabilizacija inflacije oko trenutačnih razina, a u sljedećoj godini i njezino postupno smanjenje. Nakon što ove godine bude prosječno iznosila desetak posto, nagodinu bi se inflacija mogla spustiti na razinu između šest i sedam posto. Naravno, rizici za ostvarivanje takve projekcije i dalje su povišeni. Hladna zima, novi poremećaji na energetskim tržištima, nove epidemiološke restrikcije povezane s eventualnim novim valovima pandemije - duga je lista potencijalnih okidača koji mogu izbaciti inflaciju iz očekivane putanje.

Mislite li i dalje da će efekt zaokruživanja cijena nakon uvođenja eura biti samo 0,2 ili 0,3 posto uz inflaciju veću od 12 posto?

Trenutačna stopa inflacije nema veze s uvođenjem eura, a učinak uvođenja eura na nju bit će marginalan. Efekt zaokruživanja cijena nastaje zbog primjene fiksnog tečaja konverzije i premda nema veze s visinom inflacije, rizik od neopravdanog povećanja cijena, slažem se, veći je u okružju povišene inflacije. No, provode se mjere za zaštitu potrošača, uključujući i dvojno iskazivanje cijena, kao i praćenje cijena, te je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potaknulo sve poslovne subjekte, posebice trgovce da pristupe etičkom kodeksu. Sve te mjere imaju cilj minimizirati rizik neopravdanog povećanja cijena. Također, za očekivati je da bi poslovni subjekti trebali biti svjesni slabljenja kupovne moći uslijed inflacije, zbog kojeg neopravdano povećanje cijena nije mudra poslovna odluka. Reakcije potrošača ne povišene cijene već vidimo kroz slabljenje potražnje.

Već neko vrijeme redoviti ste sudionik sastanka guvernera Europske središnje banke (ECB). Doživljavate li se kao jastreb u toj nekoj podjeli unutar vodstva ECB-a?

Od početka rujna počeo sam sudjelovati na sastancima Upravnog vijeća Europske središnje banke u svojstvu promatrača, a nakon što 1. siječnja 2023. Hrvatska pristupi europodručju postat ću punopravni član, tako da ću od tada i aktivno sudjelovati u donošenju odluka o zajedničkoj monetarnoj politici. Podjela unutar upravljačke strukture o kojoj govorite svakako je u jednoj mjeri prisutna, no, nakon razmjene mišljenja, moj je dojam da se odluke u konačnici donose konsenzusom. Osobno, ne bih se nikako volio svrstavati u neku posebnu grupaciju, što ne znači da nemam stav o pitanjima o kojima se raspravlja. Načelno govoreći, moj je stav uvijek bio da se problemi, gdje postoje, trebaju rješavati odmah, jer se odgađanjem rijetko riješe, dapače, često postanu preveliki da bi ih se riješilo na način na koji se moglo da se odmah reagiralo.

Procjene su da Njemačku čeka ulazak u recesiju i pad u idućoj godini te da će taj pad povući za sobom i druge. Kako ćemo mi u svemu tome proći?

Nakon iznimno dobrog rasta u prvoj polovici ove godine, do početka sljedeće očekuje se stagnacija gospodarstva europodručja. Čak i uz očekivano postupno oživljavanje gospodarstva početkom sljedeće godine, stopa rasta BDP-a europodručja bi se u 2023. mogla zaustaviti ispod jedan posto. Sličnu putanju rasta očekujemo i za Hrvatsku. No, izgledi za gospodarski rast gotovo se iz dana u dan pogoršavaju i ne može se isključiti mogućnost recesije. Posljednji visokofrekventni podaci za Hrvatsku već sada upućuju na snažno usporavanje gospodarske aktivnosti. Međutim, u recesiju, ako do nje dođe, ulazimo iz vrlo povoljne pozicije. Iza nas su dvije iznimno dobre godine u kojima smo dostigli ne samo pretpandemijsku razinu gospodarske aktivnosti nego i pretpandemijski trend njezina rasta. Također, trenutačno imamo razmjerno povoljnu fiskalnu situaciju, što je otvorilo prostor za eventualne dodatne intervencije Vlade, a višak na tekućem i kapitalnom računu smanjuje rizike povezane s vanjskom pozicijom. Konačno, stabilan financijski sustav u stanju je kreditima poduprijeti gospodarstvo pa krediti poduzećima rastu povijesno najvišim stopama, a prilagodba monetarnog instrumentarija u okviru pristupanja europodručju ublažava učinke monetarnog zatezanja. Zbog svega toga ni posljedice eventualne recesije ne bi trebale biti posebno nepovoljne.

Smanjenje poreza koje je vodilo prema većem deficitu obilo se o glavu britanskoj premijerki, a ni indeksiranje plaća prema inflaciji nije poželjno, jer rast plaća gura povećanje cijena. Kako balansirati s mjerama kad jedna vrsta mjera potiče inflaciju, druga vodi u recesiju?

Rast cijena uvoznih energenata smanjuje domaću kupovnu moć. Moramo više izvoziti da bismo si mogli priuštiti podjednaku količinu energenata. U ekonomici se to naziva pogoršanje uvjeta razmjene, iako rast cijena u turizmu donekle ublažava taj nepovoljan učinak. Ne postoji čarobni štapić kojim se to smanjenje kupovne moći može poništiti, ni u domeni fiskalne, a ni monetarne politike. Vlade mogu prilagodbom poreznog sustava i transferima preraspodijeliti trošak skupljih energenata među raznim skupinama kućanstava, kao i između sadašnjih i budućih generacija. S druge strane, monetarna politika mora u idućem razdoblju ostati fokusirana na dovođenje inflacije pod kontrolu, jer dugo razdoblje visoke inflacije prijeti stvaranjem inflacijske spirale. Dovođenje inflacije pod kontrolu ne smije se odlagati, jer bi se time konačni trošak mogao samo povećati. To je u skladu s mojim načelnim stavom da se problemi moraju rješavati odmah.

Dolar ruši sve pred sobom, hoće li se euro održati kao svjetska valuta?

Euro pruža mogućnost kakvu trenutačno, osobito u trenucima krize, nemaju druga gospodarstva, pa čak i razmjerno velika gospodarstva. A to je da se monetarna politika može voditi hladne glave, bez pretjeranog uzrujavanja o kretanju tečaja. Naravno, tečaj eura prema dolaru jest jedan od faktora koji utječe na inflaciju, i kao takav ulazi u razmatranja 0 monetarnoj politici, ali sigurno nije presudan faktor. Europodručje nije moralo pribjeći intervencijama na deviznom tržištu kao centralne banke u drugim velikim gospodarstvima. Trenutačna situacija stoga je upravo još jedna potvrda statusa eura kao druge rezervne globalne valute i koristi koje članice europodručja pa, već najmanje dvije i pol godine, 1 Hrvatska, imaju zbog toga. Dakle, Hrvatska vrlo konkretno profitira od statusa zemlje koja ulazi u eurozonu i puno prije samog pristupanja.

Opet smo rekorderi po rastu cijena nekretnina, koji je uglavnom selektivan, u Zagrebu i Primorju. Vidite li vi tu izvor neke domaće krize?

Na rizike povezane s tržištem nekretnina upozoravamo već dulje vrijeme. Cijene stambenih nekretnina proteklih godina snažno rastu, znatno brže od dohodaka, najamnina i troškova gradnje. Takva kretanja, doduše, ne odudaraju od kretanja u europskim zemljama, nego prate opće trendove, uz neke naše specifičnosti, kao što su snažan utjecaj potražnje stranaca na obali i doprinos programa subvencioniranja stambenih kredita rastu cijena na kontinentu. Povijesno niske kamatne stope pritom su održavale teret otplate stabilnim, iako je dio dužnika zbog sve viših cijena kredite podizao uz razmjerno visok teret otplate, odnosno uz veliki udjel kreditne rate u plaći. Rizici povezani s prezaduženosti dijela dužnika posebno su naglašeni u okružju zaoštravanja uvjeta financiranja i očekivanog rasta tereta otplate kredita uz visoku inflaciju koja nagriza, realne dohotke. Utjecaj eventualnih poremećaja na tržištu nekretnina, međutim, ne bi trebao imati sistemske implikacije na bankovni sustav. Ipak, na povećane rizike smo već reagirali povećanjem kapitalnih zahtjeva za banke, a izgledno je da ih do kraja godine i dodatno povećamo.

Centrala u Frankfurtu, odnosno ECB preuzeli su niz ovlasti HNB-a kod nadzora velikih banaka, i općenito vođenja monetarne politike. Što je HNB u ostalo?

HNB-ov opseg poslova se s ulaskom u europodručje povećava, što možda nije onako kako bi se moglo očekivati s obzirom na to da određene ovlasti prelaze na Europsku središnju banku. Činjenica da se ovlast odlučivanja po pojedinim pitanjima prebacuje na Europsku središnju banku ne znači da se poslovi analiziranja politika, kao i poslovi provedbe tih politika gase. U praksi će HNB ravnopravno s drugim članicama europodručja sudjelovati u oblikovanju zajedničke monetarne politike. HNB će tu politiku provoditi putem monetarnih operacija koje će se odvijati putem transakcija između Hrvatske narodne banke i hrvatskih banaka. Stručnjaci HNB-a potpuno će ravnopravno sudjelovati na sastancima otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutačno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Nadalje, HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru. Pored toga, kao i dosad, HNB će zajedno s Jedinstvenim sanacijskim odborom biti sanacijsko tijelo za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Također, HNB će samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava. Nadalje, u kontekstu supervizije, od ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam i blisku suradnju 2020. HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom i taj princip rada, odnosno podjele posla, vrijedit će i nakon ulaska u europodručje. Naši djelatnici u okviru zajedničkih nadzornih timova obavljaju nadzor banaka ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj eurozoni. Na kraju, i nakon ulaska u europodručje, HNB će biti nadležan za provedbu zaštite potrošača, izdavat će novčanice i kovanice eura te osiguravati neometano funkcioniranje platnog sustava. Također će biti zadužen za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava. HNB će samostalno upravljati međunarodnim pričuvama. Osim toga, HNB će i dalje imati važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Uz sve to, zaposlenici HNB-a će sudjelovati u kreiranju svih politika, procedura i regulativa na razini eurosustava koji se odvijaju kroz rad tih 160 odbora.

Hoće li biti otkaza u Zagrebu, hoće li biti smanjivanja broja dužnosnika u užem vodstvu središnje banke. Za jednu malu zemlju kao stoje Hrvatska zar nije previše 20 ministara u Banskim dvorima ili sedam viceguvernera na Trgu burze?

U prethodnom odgovoru prilično sam iscrpno izložio kako se obujam poslova HNB-a povećava s ulaskom u europodručje, a samim time povećava se i opterećenje postojećih zaposlenika. Ne samo da neće biti otkaza, nego ćemo morati i dodatno zaposliti dio ljudi kako bismo sve to mogli obavljati na efikasan način. Što se dužnosničkih pozicija tiče, njihov je broj određen zakonom. Podsjetio bih da se njihov broj povećao u trenutku kad su ukinuta mjesta vanjskih članova Savjeta HNB-a, a u procesu prilagodbe zakonodavstva ulasku u EU, što je sada iz perspektive ulaska u eurozonu razumljivo i što je bio i stav ECB-a u to vrijeme. Ja sam u to vrijeme bio i zamjenik glavnog pregovarača za ulazak u EU, tako da se vrlo dobro sjećam tih pregovora.

Kako teče tehnički dio priprema vezan uz tiskanje, odnosno kovanje eura te njihovu distribuciju. Kad će prvi kamioni s novcem krenuti prema bankama, trgovinama i ostalim korisnicima?

Priprema gotovog novca eura za distribuciju svim dionicima u punom je jeku. Dobar dio posla je obavljen, a sada počinje finale priprema u kojem HNB, banke i poslovni subjekti moraju obaviti još brojne praktične korake kako bi se s početkom nove godine kunu uspješno zamijenilo novom valutom. Posudba euronovčanica i kovanje eurokovanica odvija se prema planu i za koji dan kreće predopskrba banaka gotovim novcem eura, kojom će banke pribaviti gotov novac eura za građane i poslovne subjekte u planiranom obujmu. Kao što je i poznato, banke će zainteresirane poslovne subjekte moći opskrbiti eurima i prije 1. siječnja sljedeće godine u okviru postupka posredne predopskrbe. Posredna predopskrba poslovnih subjekata, naročito trgovaca, potrebna je kako bi ih se pripremilo da već 1. siječnja iduće godine imaju dostatne količine gotovog novca eura za uzvraćanje svojim klijentima pri gotovinskom plaćanju. Nadalje, mjesec dana prije službenog prelaska na euro početne pakete eurokovanica moći će nabaviti i građani, i to u bankama te u poslovnicama Financijske agencije (Fine) i HP-Hrvatske pošte d.d. Sve se te aktivnosti provode sukladno planu i siguran samo da će se taj tehnički aspekt zamjene kune eurom provesti bez većih problema. A da bi se predočio opseg tog posla, dovoljno je kazati kako će za potrebe predopskrbe banaka eurokovanicama Hrvatska kovnica novca otkovati oko 420 milijuna eurokovanica s hrvatskom nacionalnom stranom, koje će se distribuirati bankama sukladno ugovorenoj dinamici. Dio tih eurokovanica bit će, kako sam prethodno naznačio, posebno pakiran u početne pakete eurokovanica za naše građene, koje će od 1. prosinca ove godine moći nabaviti u protuvrijednosti od 100 kuna, a dio će biti pakiran u početne pakete eurokovanica za poslovne subjekte, koje će moći nabaviti u protuvrijednosti od 145,50 eura po fiksnom tečaju konverzije. Govorimo o količini od oko 1,2 milijuna početnih paleta eurokovanica za potrošače i o količini od oko 200 tisuća početnih paketa eurokovanica za poslovne subjekte.

Koliko dugo će se čuvati kovanice kune, je li se morao graditi novi hangar za čuvanje nevažećih kovanica?

Na temelju prakse zemalja koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, očekujemo da će se pri zamjeni kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune. Za pohranu tako velikih količina povučenih kovanica kune, do njihova adekvatnog zbrinjavanja, potrebno je osigurati vrlo veliki čuvani prostor. Budući da takav veliki prostor za siguran smještaj povučenih kovanica kune nismo imali, prilično je jasno da se morao graditi novi objekt. Stoga je s Ministarstvom obrane dogovoren najam montažnog objekta - hale u sklopu vojarne Croatia, koji će nakon četverogodišnjeg najma ostati u vlasništvu i za potrebe Hrvatske vojske. To je rješenje jedinstvenog i jednokratnog problema u kojem svi profitiraju, i HNB, odnosno proces uvođenja eura, i Hrvatska vojska.

Čini mi se da vam je euro u Hrvatskoj bio profesionalni cilj. Jeste li nespokojni zbog okolnosti u kojima ga uvodimo?

Upravo suprotno, sretan sam da smo u tom postupku upravo sada. Pogledajte samo što se događa oko nas. Mi se u ovim okolnostima, bez obzira na to što još nemamo euro, praktički uopće ne trebamo brinuti za stabilnost tečaja, a to nije ni približno tako u nama usporedivim zemljama, bilo da su one članice EU ili ne. Kamatne stope su kod nas daleko blaže porasle nego li je to slučaj u, primjerice, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj ili Češkoj. Ondje su trenutačno kamate na kredite poduzećima između 8 i 11%, a na stambene kredite između 6 i 9%. Da ne govorim o proljeću 2020., na početku pandemijske krize, kada smo u rekordno kratkom vremenu morali intervenirati s ogromnim dijelom međunarodnih pričuva i kada sam se svako jutro budio ne znajući što nosi idući dan i otvaranje tržišta, provodio sate na telefonu sa svim sudionicima na tržištu. Swap aranžman koji smo tada sklopili s ECB-om riješio je problem koji nas je mogao koštati jako puno, uključujući nemogućnost HNB-a da podrži Ministarstvo financija kroz intervencije na tržištu javnog duga. Posljedice za Hrvatsku bile bi vrlo skupe i javni dug bi danas izgledao znatno drukčije. A taj aranžman bio je moguć samo zato što smo već bili čvrsto na putu u eurozonu. Za Hrvatsku je stvarno sreća da smo na vrijeme počeli s tim projektom, prije pet godina. Isto tako, da smo uspjeli, stvarno u rekordnom vremenu, s obzirom na okolnosti, realizirati ulazak u europodručje. Malo mi je tko vjerovao još 2020. da ćemo ući 2023. Da nismo sve to odradili, troškovi zadnje dvije krize, pandemijske i trenutačne, za Hrvatsku bi bili nesumnjivo znatno veći. Nezaposlenost bi bila veća, plaće i mirovine manje i srednjoročni ekonomski izgledi slabiji.