Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić gostovao je u Studiju 4 gdje je sa Željkom Kardumom razgovarao o čimbenicima koji utječu na rast štednje i depozita u bankama.

Govoreći o niskim kamatnim stopama i rastu depozita u bankama, glavni ekonomist je istaknuo da unatoč očekivanjima o manjoj štednji građana u slučaju nižih kamatnih stopa, na rast štednje utječu i drugi faktori, poput rizika ili straha od gubitka posla. Također je objasnio da odnos kamatnih stopa i štednje nije jednoznačan te da će građani možda i povećati štednju u slučaju pada kamatnih stopa kako bi nadoknadili onaj ciljani iznos novca koji žele imati za pet ili deset godina.

"Građani kad odlučuju o štednji gledaju i nekakav dugoročni dohodak, to što troše ne ovisi samo o onome što su zaradili prošli mjesec, nego i onome što očekuju da će zaraditi za godinu, dvije ili pet. Ako se izgledi pogoršaju, smanji im se očekivani dohodak, oni vide da neće moći držati taj standard, pa već sada smanjuju potrošnju, prilagođavaju je u skladu s negativnim budućim očekivanjima", rekao je Vedran Šošić.

Pojasnio je da je štednja onaj dio dohotka koji ne trošimo i koji možemo uložiti na različite načine; taj iznos tako primjerice možemo staviti na depozit ili u investicijski fond, uložiti u nekretninu ili otplatiti kredit. Istaknuo je i procjene prema kojima su hrvatska kućanstva prije globalne financijske krize štedjela oko 5% dohotka, dok je nakon 2008. godine i 2009. stopa štednje porasla na 12-13%.

"Iza toga su upravo ovi faktori o kojima sam govorio, oni objašnjavaju taj rast štednje, da građani svoj nekakav budući rast dohotka više ne projiciraju po stopama od 5, 6% nego po 1 ili 2%. Isto tako, boje se da će ostati bez posla i sve to onda utječe na to da se stišću, manje troše i spremaju novce negdje gdje će im biti dostupni u slučaju da im zatreba", objasnio je glavni ekonomist HNB-a.

Cijeli intervju dostupan je na internetskoj stranici Hrvatske radiotelevizije.